​Afirmacija slavističke nauke

Piše: P-portal.net

Međunarodni kongres slavista je najznačajnija slavistička naučna smotra u svetu, koja se održava svake pete godine. Upravo je na Međunarodnom sastanku slavista koji je održan u Beogradu od 15. do …

Međunarodni kongres slavista je najznačajnija slavistička naučna smotra u svetu, koja se održava svake pete godine. Upravo je na Međunarodnom sastanku slavista koji je održan u Beogradu od 15. do 21. septembra 1955. godine doneta odluka o formiranju Međunarodnog komiteta slavista (MKS), predsedništva svetskog slavističkog pokreta, u cilju negovanja međunarodnih veza iz oblasti slavistike i obnavljanja tradicije slavističkih kongresa, koji su organizovani počev od prvog Međunarodnog kongresa slovenskih filologa u Pragu 1929. godine.

Prvi predsednik Međunarodnog komiteta slavista bio je čuveni ruski lingvista V. V. Vinogradov.

Dugo je ideja o uzajamnosti slovenskih naroda, jezika i kultura dozrevala u veku koji je za nama.

Pre nepunih sto godina, deceniju posle Velikog rata, konačno je realizovana velika slovenska ideja, na kojoj su istrajavali najveći slavistički umovi sveta – održavanje Prvog kongresa slovenskih filologa 1929. u Pragu, uz istaknuto učešće slovenačkog filologa Matije Murka, profesora Karlovog univerziteta u Pragu. Obraćajući se učesnicima Prvog kongresa Aleksandar Belić, srpski lingvista veka, izraziće svu otmenu veličanstvenost događaja na koji se toliko dugo čekalo: „Ali kao što se vidi, bilo je potrebno da se izvrše ogromne promene, da se posle jednog krvavog rata, po strahotama jednog od najkrvavijih otkad svet postoji, slovenski narodi oslobode, pa da današnji naučni sastanak naš, tako otmen po ciljevima svojim, a tako opravdan po svojim razlozima, bude ostvaren u punom obimu svome.”

U prvoj polovini 20. veka dešava se snažan uzlet slavističke misli kod nas. Tako prve decenije obeležava pojava najistaknutijeg časopisa za jezička pitanja, Južnoslovenskog filologa (1913). To je vreme kada su, u velikoj meri nastojanjem Aleksandra Belića, najznačajnija imena evropske i svetske slavistike, kao što su Antoan Meje, Stjepan Kuljbakin, Kazimir Njič, posle Drugog svetskog rata Andre Vajan, Roman Jakobson, Andre Mazon, Viktor Vladimirovič Vinogradov, sastavni deo i naše naučne misli. Zabeleženo je Belićevo zalaganje da se u Srpsku akademiju primi istaknuti poljski naučnik Tadeuš Ler Splavinjski, i to u vreme kada je Poljsku već napala nacistička Nemačka.

Ne treba smetnuti s uma: Srbija i Jugoslavija su u istoriji slavistike od početka zauzimale istaknuto mesto. Stoga je Treći, pionirski međunarodni slavistički kongres (Drugi je održan u Varšavi i Krakovu 1934) organizovan u Beogradu, ali ne i održan. Akademik Aleksandar Belić, tadašnji predsednik SANU, godine 1939. sproveo je sveobuhvatne pripreme za održavanje Trećeg kongresa slavista u Beogradu. Odštampani su i kongresni materijali. Kongres, međutim, nije održan zbog izbijanja Drugog svetskog rata, ali je sledeći, u Moskvi 1958. godine, poneo ime Četvrtog kongresa. Time je prećutno odato priznanje naporima Aleksandra Belića na organizovanju Trećeg kongresa.

Međunarodni kongres slavista, 16. po redu, koji će biti održan u avgustu 2018. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, biće prvi koji će se posle ovog pionirskog, herojskog razdoblja srpske i jugoslovenske slavistike održati u Beogradu.

Na 15. Međunarodnom kongresu slavista u Minsku (Belorusija) 2013. godine, u velikoj meri zalaganjem prof. dr Slobodana Ž. Markovića, dugogodišnjeg srpskog predstavnika u MKS-u, Republika Srbija jednoglasno je dobila podršku Međunarodnog komiteta slavista da organizuje 16. Međunarodni kongres slavista u Beogradu 2018. godine.

Ovim su ostvareni ciljevi koje su davno pred srpsku nauku postavili Aleksandar Belić, Pavle Popović i drugi uglednici srpskog naroda i svetske slavistike. To znači da će ove, 2018. godine Beograd i Srbija biti središte svetske slavistike, mesto sabranja slavista iz celoga sveta (42 zemlje članice MKS-a, u kojima se proučava slavistika, od Australije do Japana).

U skladu sa odlukom da se 16. Međunarodni kongres slavista održi u Beogradu, na kongresu u Minsku izabrano je novo rukovodstvo Međunarodnog komiteta slavista, koje, po tradiciji, u petogodišnjem periodu između dva kongresa, predvodi svetsku slavistiku.

U toku su sveobuhvatne pripreme za održavanje kongresa slavista u Beogradu. Formirani su organizacioni i programski odbori, razmotrena je, definisana i usvojena tematika kongresa.

Usvojen je program kongresa, određen datum njegovog održavanja (20–27. avgust 2018), potvrđeni su organizatori (MKS, Savez slavističkih društava Srbije) i suorganizatori (Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Srpska akademija nauka i umetnosti). Kongres se održava pod visokim pokroviteljstvom predsednika Republike Srbije i pokroviteljstvom Grada Beograda.

Ne treba zaboraviti ni specijalne teme kongresa: Dvesta godina Srpskog rječnika (1818) Vuka Stefanovića Karadžića; Aleksandar Belić u istoriji slavistike; 1918. godina i razvoj slovenskih jezika i književnosti i njihovog proučavanja.

U vremenu krize humanističkih nauka, predstojeći kongres u Beogradu, kao i sve aktivnosti MKS-a na planu unapređenja i razvoja slavistike u svetu, dobijaju poseban značaj. Nivo razvoja srpske slavistike, broj slavističkih centara u Srbiji, kao i zastupljenost slavistike na svim srpskim univerzitetima, predstavljaju najbolje garante naučnog uspeha predstojećeg kongresa.

Kao predsednik Međunarodnog komiteta slavista, uz svesrdnu pomoć i predan angažman svih onih naučnih institucija i pojedinaca koji nešto znače u svetu slavistike, ali i državnih organa i društvenih organizacija, mogu samo jedno da obećam. Sve aktivnosti organizatora kongresa, i moje lično, biće usmerene ka afirmaciji slavističke nauke, ali i jačanju ugleda Republike Srbije i razvijanju njenih naučnih međunarodnih veza sa zemljama Evrope i sveta.

 

Izvor: Politika, autor: Prof. dr Boško Suvajdžić, predsednik Međunarodnog komiteta slavista


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: