Razgovor s Željkom Vincekom, ravnateljem Agencije za poljoprivredno zemljište

Agencija za poljoprivredno zemljište osnovana je na osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2008. godine, međutim još uvijek nije ustrojena. Od donošenja Zakona, Agencija je u javnosti kod mnogih dočekana «na nož», a odlukom Ustavnog suda ukinuta je jedna od njenih glavnih djelatnosti – raspolaganje s privatnim poljoprivrednim zemljištem. Na ruku za uspješan početak rada agencije nije išlo niti kašnjenje s donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je u nadležnost Agenciji stavljeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu. S ravnateljem Agencije Željkom Vincekom razgovarali smo o preprekama na koje je Agencija nailazila, o njenoj ulozi u trgovini i raspolaganju državnog, ali i privatnog poljoprivrednog zemljišta, o pitanju neriješenih zemljišnih knjiga i samih pojedinih odrednica Zakona o poljoprivrednom zemljištu u praksi.

Ističe i treća godina kako je donesen novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Koliko možemo biti zadovoljni njegovom primjenom i uočavaju li se neki nedostaci?

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države nastavilo se po istom konceptu kao što se provodilo i sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2001. godine.
Općine i gradovi donose Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, odnosno njegove Izmjene i dopune uz suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište. Program sadrži popis katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje su planirane za različite oblike raspolaganja, kao što su zakup, dugogodišnji zakup, prodaja, zajednički pašnjaci, kao i za povrat imovine i ostale namjene. Zatim općine i gradovi provode javni natječaji za prodaju i zakup tog poljoprivrednog zemljišta sukladno navedenom Programu. Također, javni natječaj ima pravo provesti i Agencija. U razdoblju od početka raspolaganja, odnosno od 2004. godine do danas raspolagano je s ukupno 270.000 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, dok je u razdoblju od početka primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine, odnosno od siječnja 2009. godine do danas raspolagano je s cca 112.059,31 ha. Što se tiče odredbi prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu koje je također uređivao Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine, iste se nisu primjenjivale jer ih je u međuvremenu svojom Odlukom ukinuo Ustavni sud. Posljedica te odluke ogleda se u velikim površinama poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu koje je i dalje zapušteno, te se ono ne uključuje u postupke okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta koje je između ostalog bitan faktor da hrvatska poljoprivredna gospodarstva budu i postanu konkurentnija.

Efikasnije okrupnjavanje zemljišta

– Zakon o poljoprivrednom zemljištu «iznjedrio» je Agenciju koja je od samog početka među poljoprivrednicima izazvala negativne reakcije i loš imidž. Čule su se čak i kritike da je Agencija samo gomilanje i onako brojne i spore administracije, ali i da predstavlja mjesto za nova uhljebljenja. Agencija za poljoprivredno zemljište jest osnovana s namjerom da se okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta provodi efikasnije i brže! Naravno, Agencija su djelatnici, a ne zgrada. Namjera je da se u Agenciji zapošljavaju temeljem javnog natječaja isključivo stručne osobe, a ne politički podobne!

Dio zamjerki završio je i na Ustavnom sudu RH koji je dio odredbi i ukinuo kao neustavnim u sektoru koji se upliće u privatno vlasništvo, braneći slobodno raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem. Koliko je procedura na Ustavnom sudu RH i sama njegova odluka utjecala na rad Agencije?

Agencija za poljoprivredno zemljište koju je Vlada RH osnovala radi provedbe okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u svojoj nadležnosti ima niz djelatnosti i poslova što je propisano člankom 77. Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine. Važniji poslovi u nadležnosti Agencije su: raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, stjecanje poljoprivrednog zemljišta na dobrovoljnoj osnovi i gospodarenje Zemljišnim fondom.

Znači li to da se Agencija niti u jednom segmentu neće baviti privatnim poljoprivrednim zemljištem?

Iako je Ustavni sud svojom Odlukom ukinuo odredbe koje su uređivale prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, Agencija još uvijek može na dobrovoljnoj osnovi stjecati poljoprivredno zemljište i isto koristiti u postupcima okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Važno je istaknuti da Agencija ima pravo prvokupa za poljoprivredno zemljište koje je kupljeno na javnom natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH.

Da li odluka Ustavnog suda RH ide u prilog poboljšanju stanja u poljoprivredi?

Uvođenje restrikcija u postupak prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu na način kako je to uređivao Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine, a što je ukinuo Ustavni sud RH, ne bi pridonijelo poboljšanju stanja poljoprivrede ukoliko se ne bi provodilo u kombinaciji s drugim mjerama poljoprivredne politike! U kombinaciji s drugim mjerama poljoprivredne politike sigurno bi pridonijelo napretku.

Pogodovanje krupnom kapitalu

Kako je pitanje tržišta privatnog poljoprivrednog zemljišta riješeno u evropskim zemljama?

U Njemačkoj, Sloveniji i Francuskoj pravo prvenstva kod kupovine poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu imaju poljoprivredni proizvođači, što znači da tržište nije slobodno. Primjerice u Italiji i Srbiji tržište poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu nije slobodno jer pravo prvenstva imaju suvlasnici, odnosno vlasnici parcela koje su susjedne parceli koja se prodaje!

Jedna od prepreka za stavljanje privatnog poljoprivrednog zemljišta u funkciju jesu  i nesređeni vlasnički odnosi nad tim zemljištem. Postupak rješavanja pitanja vlasništva i zemljišnih knjiga skup je i dugotrajan postupak za pojedinca. Bilo je i govora da će se Agencija uključiti u rješavanje tog problema nesuglasja između katastra i gruntovnice. Koliko u tome ima istine?

Hrvatski zakoni jasno definiraju da postupak rješavanja vlasničkih odnosa može pokrenuti isključivo vlasnik zemljišta ili njegov opunomoćenik! Agencija kao javna ustanova nema takvu mogućnost! Međutim, Agencija  može pružiti pomoć u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu u postupcima okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta na način da okupi i organizira pružanje potrebnih usluga, kao što su geodetske i odvjetničke usluge. Agencija isključivo može provoditi  sve mjere u svojoj nadležnosti temeljem svojeg programa rada i to nikako na diskriminirajućoj osnovi!

Koja je onda glavna zadaća rada Agencije poslije odluke Ustavnog suda RH?

Provoditi efikasnije okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta! Taj je postupak jasno definiran Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine i provodi se radi povećanja ukupne površine i grupiranja katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu ili posjedu fizičke ili pravne osobe koja je upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Okrupnjavanje u veće i pravilnije proizvodne parcele provodi se radi ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za obradu, a postiže se instrumentima koji su u nadležnosti Agencije. Neki od instrumenata su stjecanje poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu na dobrovoljnoj osnovi, gospodarenje Zemljišnim fondom po tržišnim principima i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države po povlaštenim uvjetima…

U javnosti se čuju i komentari da će Agencija u duljem vremenskom intervalu prilikom okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta više pogodovati krupnom kapitalu, kompanijama i korporacijama jer će oni u odnosu na male poljoprivredne proizvođače ponuditi bolje uvjete, veće cijene.

Moguće je, a ostvarenje mogućnosti prvenstveno ovisi o cilju poljoprivredne politike na koju utjecaj imaju i prilike u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. Ipak, Agencija je zamišljena da pruža svoje usluge svima koji iste zatraže, bez diskriminacije, poštujući jasno definiran cilj poljoprivredne politike!

Zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa i nadzor nad tim zemljištem, odnosno popularnije poljare. Da li je u praksi, tri godine poslije donošenja Zakona, taj nadzor zaista i zaživio?

Mislim da ne funkcionira na terenu.

Dislocirane zemljišne površine

Još prije deset godina jedinice lokalne samouprave trebale su donijeti Program raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Koliko je jedinica taj Program izradilo i u čemu je tu problem s nekim jedinicama?

76  jedinica lokalne samouprave nisu donijele svoje programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Najčešći razlog za ne donošenje programa je što te općine i gradovi imaju na svom području male, usitnjene i dislocirane površine te bi izrada programa bila skuplja od same vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Po novom zakonu jedinice lokalne samouprave imaju brojne obaveze. Kako možemo očekivati od siromašnih općina, kao što su na područjima od posebne državne skrbi, da će ispunjavati zahtjeve iz navedenog zakona kada su već zakonom o lokalnoj samoupravi prinuđene izvršiti reformu svojih jedinica, u što je uključeno i smanjivanje plaća, ali i broja zaposlenih?

Svrha postojanja i rada jedinica lokalne samouprave jest da, između ostalog, upravljaju svojim područjem te je logično da je dijelom i zemljišna politika u njihovoj nadležnosti. Postavlja se političko pitanje i to zašto imamo jedinice lokalne samouprave koje nemaju kapacitete za upravljanje svojim prostorom.

Činjenica je da su na PPDS-u ogromne površine državnog zemljišta već deceniju i po neiskorištene i da za njih svih ovih godina nije vladao interes. Da li će i dalje te ogromne poljoprivredne površine biti neiskorištene i pokrivene šipražjem i šumom, kome se to isplati i kako ih staviti u funkciju?

Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da ukoliko općine i gradovi nisu donijeli Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem do 01. kolovoza 2010. godine, isti će donijeti Agencija za poljoprivredno zemljište na trošak sredstava njihovog proračuna. Jedinice lokalne samouprave koje su donijele navedeni Program dužni su poljoprivrednim zemljištem raspolagati do 31. prosinca 2011. godine. Ukoliko do tog roka ne počnu s njime raspolagati, taj će posao preuzeti Agencija nakon svog ustrojavanja. Međutim, ako nema interesa za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, onda ta činjenica predstavlja izazov za cjelokupnu poljoprivrednu politiku!

Kako dati u zakup poljoprivredno zemljište koje se u katastru vodi kao poljoprivredno, a u stvari je godinama neobrađeno, zaraslo i pod višegodišnjim nasadima?

Sukladno hrvatskim propisima, za sve postoje procedure. U ovom slučaju, a ukoliko se radi o vrijednom drveću, izrađuje se odgovarajući geodetski elaborat temeljem kojeg se vrše promjene u katastru. U suprotnom, zaraslo poljoprivredno zemljište je potrebno iskrčiti. Ukoliko se radi o poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu, tada su zakupnina i kupoprodajna cijena umanjene za trošak krčenja.

ARKOD sustav za dobivanje potpora

Ovih dana ponovo je aktualiziran benkovački slučaj gdje je gradonačelnik Branko Kutija dao u zakup privatno poljoprivredno zemljište koje je čak uvršteno u Program gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem koje je potvrdilo Ministarstvo poljoprivrede. Tim povodom oglasio se i saborski zastupnik Milorad Pupovac i najavio kaznenu prijavu. Zašto se deset godina bez sankcija dopušta to bezvlašće nad privatnim zemljištem?

U ovom slučaju se ne radi o poljoprivrednom zemljištu u privatnom vlasništvu jer je uvidom u Zemljišnu knjigu evidentno da je predmetno zemljište u državnom vlasništvu. Zemljišna knjiga je službena evidencija vlasništva u Republici Hrvatskoj! Istina je da su na predmetnoj čestici u posjedu i fizičke osobe što se može utvrditi uvidom u katastar. Međutim, ako fizičke osobe smatraju da je čestica njihovo vlasništvo, tada trebaju pokrenuti postupak za utvrđenje prava vlasništva. Sukladno hrvatskim propisima, takav postupak može pokrenuti samo potencijalni vlasnik, odnosno opunomoćenik, odvjetnik vlasnika, uz uvjet da ima dokaze da je predmetno poljoprivredno zemljište u njenom ili njegovom vlasništvu.

Kako ste zadovoljni upisom poljoprivrednika u ARKOD i kad njegova primjena stupa na snagu? Zašto se naš poljoprivrednik treba upisati u taj novi sustav i što mu on donosi?

ARKOD je referentni sustav za dobivanje nacionalnih potpora u poljoprivredi za 2011. godinu. ARKOD će biti i referentni sustav za dobivanje europskih potpora u poljoprivredi nakon što Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije. Dakle, preduvjet za dobivanje državnih potpora u 2011. godini bio je da poljoprivrednici budu upisani u ARKOD sustav. ARKOD je nacionalni program kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. To je grafička evidencija zemljišnih parcela poljoprivrednika, te njihovih zahtjeva za plaćanjima po površini. Takav uređen i transparentan sustav preduvjet je za dobivanje poticaja Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju.

Da li poljoprivrednici koji se nalaze u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava trebaju da se upišu i u ARKOD? Koja je razlika između Upisnika i ARKODA?  

ARKOD je nadogradnja na postojeći Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Upis u ARKOD je besplatan i obavlja ga 560 djelatnika iz sljedeće tri institucije: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) te Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) u čijem je sastavu Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Uz prethodnu najavu i poziv iz jedne od navedenih institucija, upis se obavlja u regionalnim uredima APPRRR u kojima su poljoprivrednici upisani u Upisnik, te lokalnim uredima HPA ili HPK. Tijekom upisa poljoprivrednici uz pomoć djelatnika, na digitalnim ortofoto kartama (unaprijed napravljenim snimkama zemlje iz zraka) identificiraju sve parcele koje obrađuju.

Kada je krajnji rok za upis u ARKOD?

APPRRR za plaćanja provela je tromjesečnu promidžbenu kampanju s ciljem informiranja poljoprivrednika o ARKOD-u. Poljoprivrednici su reagirali vrlo pozitivno i rado su se odazivali na pozive za upis. U ARKOD sustavu registrirano je preko 95 % od svih poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Obavljene su konzultacije za upis u ARKOD za više od 185 tisuća poljoprivrednika, od čega je na dan 30. rujna 2011. godine evidentirano 142.794 poljoprivrednih gospodarstava s barem jednom ARKOD parcelom u korištenju. Do sada je evidentirano preko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta u korištenju, odnosno oko 1.293.000 ARKOD parcela. Inicijalni upis u ARKOD sustav završen je do kraja veljače 2011. godine, na vrijeme za podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja za 2011. godinu (za što je rok bio 15. lipnja ove godine). Upis u ARKOD traje i dalje. Više se može vidjeti na www.arkod.hr.