Samo u dve godine, 2012. i 2013., na području Osječko-baranjske županije registrovan je odlazak 6.041 osobe. Taj broj je, procenjuje se, i puno veći jer se ne odjavljuju svi koji odlaze.

Uzimajući u obzir negativnu statistiku od 4.000 umrlih više nego rođenih, ta županija je u dve godine ostala bez deset hiljada stanovnika, što je po oceni županijskih vlasti ravno tragediji. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011., na području županije živi 305.032 stanovnika, od čega 7,76 odsto Srba.

– Na području Osječko-baranjske županije danas živi nešto manje od 23 hiljade Srba. To su brojke prema poslednjem popisu stanovništva, a danas ih je još i manje jer znamo da veliki broj, pogotovo mladih Srba, odlazi s ovih prostora, tražeći bolje uslove života izvan granica Hrvatske ili odlaze u druge krajeve Hrvatske, na prostore gde se može lakše doći do radnog mesta. To je u odnosu na popis iz 2001., odnosno u poslednjih deset godina, preko pet hiljada Srba manje. Međutim, moram reći da je ukupno na prostoru naše županije broj stanovnika značajno opao, u poslednjih deset godina za nekih tridesetak hiljada. Sve to postaje zabrinjavajuće kada su u pitanju život, rad i mogućnost uticaja srpske zajednice na ovom prostoru – ističe zamenik osječko-baranjskog župana iz redova srpske zajednice Jovan Jelić.

Nezaposlenost i iseljavanje stanovništva najveći su problemi, koji jednako opterećuju i većinski narod i manjinske zajednice.

– Najveći problem je što odlaze mladi i ostaje staračko stanovništvo. Zbog odlaska mladih mi kao zajednica gubimo zagarantovana prava. Sve je manje učenika u školama i radno sposobnih, onog potencijala koji bi sutra trebao da preuzme politički, kulturni i uopšte društveni život srpske zajednice – dodaje Jelić.

Kako je nedavno objavljeno, 60 odsto građana koji su otišli iz Hrvatske upravo je s istoka zemlje. Kako zaposliti i zadržati mlade te ublažiti posledice depopulacije najveći su izazovi današnjice na koje, kako se čini, još nema pravog odgovora.

– Na ove izazove mora se odgovoriti na nekoliko načina. Jedan od njih je da treba decentralizovati državu i dati veće ingerencije lokalnim i regionalnim vlastima, koje bi onda mogle da bolje, kvalitetnije i značajnije utiču i na ekonomski razvoj svog prostora i da na takav način zadrže ljude. Ukoliko se ovaj trend bude nastavio, za pet do šest ili najviše deset godina imaćemo ozbiljan problem: biće radnih mesta, ali neće imati ko da radi. Zato mi koji smo danas u politici i svi oni koji budu u skoro vreme ušli u politiku moraju razmišljati o tome kako ekonomski ojačati ove krajeve. Da bismo zadržali mlade, treba oživeti selo bitno drugačijom poljoprivrednom politikom. Poljoprivrednom politikom koja se danas vodi potpuno smo uništili selo i malog seljaka. Od čega da ljudi na selu žive ako je deset ili 15 velikih igrača preuzelo da obrađuju svu zemlju, a drugi nemaju od čega da žive ili žive od ranije zarađenih penzija ili od socijale? Mladi ljudi očekuju i trebaju više. Njima socijala nije dovoljna. Oni napuštaju ovaj prostor. Da bi se to promenilo, moramo otvoriti nova radna mesta – kaže dožupan Jelić.

Po mnogim privrednim pokazateljima Osječko-baranjska županija je na začelju Hrvatske. Međutim, kada je reč o povlačenju novca iz EU-fondova, tu se pokazala među najuspešnijim županijama u Hrvatskoj.

– Kroz te projekte se zapošljavaju i mladi ljudi i stvaraju pretpostavke da bismo sutra mogli da budemo prepoznati kao poljoprivredno-turistički kraj, da na takav način razvijamo život i sačuvamo ovu sredinu od dalje devastacije, jer ako nemate ljudi, onda se devastira i prostor – dodaje naš sagovornik. Ipak, uveren je da Evropska unija neće rešiti naše probleme.

– Ili smo se zaleteli u Evropsku uniju nepripremljeni ili nismo shvatili šta treba da radimo kada uđemo u EU. Nismo obučili ljude i kadrove. Osječko-baranjska županija ima Regionalnu razvojnu agenciju u kojoj rade kvalitetni ljudi, zbog čega možemo povući određena sredstva. Međutim, mislim da je pogrešno shvaćeno kada se govorilo o ulasku u EU, pa čak i danas kada smo punopravna članica, da će EU rešiti sve naše probleme. Neće EU rešiti ekonomske i životne probleme Hrvatske ni njenog stanovništva. Ona može samo da nam pomogne da pokrenemo neke aktivnosti i procese. Ostalo moramo rešavati sami. Svako mora rešavati probleme u svojoj kući, a ne čekati da mu ih reši komšija ili neko sa strane. Dok to ne budemo shvatili, dok ne budemo shvatili da Hrvatska mora da ima dugoročnu strategiju razvoja, koju ni danas nemamo, neće biti pomaka nabolje – smatra Jelić.

Po njegovim rečima, treba razvijati poljoprivredu kao stratešku granu, turizam u svim oblicima i usluge.

– Ne možemo proizvoditi traktore i automobile. Mala smo zemlja, ali imamo dosta potencijala u drugim oblastima, koje treba iskoristiti. I to će dovesti do napretka – uveren je.

Hrvatska je već dve godine punopravna članica EU-a, pa smo našeg sagovornika pitali da li se danas oseća kao građanin Evropske unije.

– Nisam osetio ništa posebno, a mislim ni ostalo stanovništvo, da smo nešto postigli ulaskom u EU, osim što su otvorena tržišta i u trgovačkim lancima, kojih imamo veliki broj, ima robe odsvuda, a sve manje, nažalost, domaćih proizvoda. Osim toga, otvorene su granice, što je dovelo do toga da su nam stare članice EU-a usisale kvalitetan kadar i još uvek usisavaju mladu radnu snagu. To vidim i osećam. A neke posebne pogodnosti ne vidim i mislim da ih ni većina stanovnika još ne vidi – priča osječko-baranjski dožupan. Uprkos svemu nije pesimista.

– Optimista sam u smislu da ćemo vrlo brzo, u roku od godinu ili dve, početi da izlazimo iz ekonomske krize, da će se otvoriti nova radna mesta. Međutim, brine me da nam odlazi taj najpotentniji deo mladih ljudi, da će nas biti sve manje i da na kraju neće imati ko da radi. Plašim se da će se od onih koji danas odlaze sa svojim porodicama vratiti tek manji deo. Čak i ako se ovde stvori raj na zemlji, teško da će se vratiti – zaključuje zamenik osječko-baranjskog župana iz redova srpske zajednice i potpredsednik Zajedničkog veća opština Jovan Jelić.