Biseri moderne Pavla Beljanskog

Share

U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvorena je izložba Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne. Iako su neka od izloženih djela već prikazana u Hrvatskoj, ovo je prvi put da je zbirka u cijelosti postavljena izvan Srbije.

Projekt suradnje Moderne galerije i Umjetničkog paviljona, čiji su rezultat izložbe u Zagrebu i Novom Sadu vođen je idejom o komparativnom sagledavanju glavnog toka jugoslovenskog modernizma u periodu između dva svjetska rata. Kao takav, on ukazuje na preplitanje umjetničkih utjecaja i pripadnost jedinstvenom ekspresionističkom izrazu prve polovine 20. stoljeća. Istovremeno, doprinijet će boljem razumijevanju obrazaca koji su umjetnost s ovih prostora uključili u dio europskog nasljeđa.

Uvodeći u izložbu, direktorica Umjetničko paviljona Jasminka Poklečki-Stošić približila je značaj ove kolekcije koja donosi 84 slikarska i kiparska djela srpskih i hrvatskih umjetnika.

– Za ovu kuću je značajno i to da se u kolekciji nalazi i slika Vlaha Bukovca, Velika Iza jer je upravo Bukovac jedan od utemeljitelja ovoga Umjetničkoga paviljona – istakla je direktorica Paviljona.

Zvonko Maković, jedan od autora kazao je kako su radovi na pripremi izložbe počeli prije osam godina.

– Ova jedinstvena cjelina prikupljenih djela prikazuje ukus, stav i izbor velikog čovjeka i diplomate, Pavla Beljanskog. Izložbom odajemo počast tom velikom čovjeku koji je znao izabrati djela, pri čemu mu je pomogao njegov prvi portretist, Marino Tartalja. Upravo ga je on usmjerio da skuplja svoje suvremenike, a ne renesansne i barokne majstore – ukazao je Maković.

Beljanski_izlozba_18Tartalja je jednom prilikom izjavio da je Beljanski imao „začuđujući dar i apsolutni likovni sluh”. Stoga nije slučajno da se „slučajno“ pojavio na aukciji u pariškom hotelu „Druo“ 1929. godine i kupio Bukovčevu Veliku Izu, kada je slikar Paja Jovanović došao sa namjerom da isto djelo nabavi za kraljevsku kolekciju Karađorđevića. Ili, što je upravo Beljanski čuveno platno Save Šumanovića Doručak na travi, izlagano na njegovoj velikoj samostalnoj izložbi u Beogradu 1928. godine, otkupio od trgovca Alkana Đerasija za svoju zbirku. Mnoga od izuzetnih ostvarenja Beljanski je dobijao kao poklon od umjetnika, birajući najbolja. Mrtvu prirodu Mila Milunovića (1930) Beljanski je odnio iz umjetnikovog ateljea još svježu, sa štafelaja.

Nakon tragedije iz 1944. kada je u bombardiranju Svilajnca izgubio sedam članova porodice, kao trajno sjećanje na njih, Beljanski je odlučio pokloniti kolekciju srpskom narodu, pa je 1957. godine potpisao Ugovor o poklonu. Umjesto da trajno ostane u Beogradu, kako je isprva planirano, ili da bude izlagana u Ljubljani i u inozemstvu, kolekcija je 1957. usmjerena ka Novom Sadu da bi konačno od 1961. godine bila izložena u namjenski formiranom muzeju. Beljanski je zbirku izložio u prostoru primjerenom djelima moderne umjetnosti prve polovine 20. stoljeća koje karakterizira izrazit kolorizam.

Beljanski_izlozba_01Na izložbi koju je otvorila zamjenica gradonačelnika Zagreba Vesna Kusin, prisutnima se obratila upravnica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog Jasna Jovanov.

– Beljanski je čitavog života sa mnogo ljubavi, strasti, sa mnogo poštovanja prema umetnosti i umetnicima i sa istančanim ukusom skupljao ova dela. Kada je rešio da pokloni zbirku, Ugovorom je odredio i način održavanja i čuvanja dela. Mada je želeo da kolekcija bude prikazana van Novog Sada, on je njeno kretanje ograničio. Tek pre četiri godine, zahvaljujući porodici Pavla Beljanskog, kolekcija je u ovom obimu prvi put prikazana izvan Novog Sada, u Beogradu, a sada i u Zagrebu – kazala je upravnica Spomen-zbirke.

Izložba kolekcije Beljanskog obuhvaća radove 30 autora, koji pripadaju minhenskom krugu impresionista ili internacionalnom krugu Pariške škole. Među njima su Nadežda Petrović, Milan Milovanović, Petar Dobrović, Sava Šumanović, Ivan Tabaković, Jovan Bijelić, Milan Konjović, Ignjat Job, Risto Stijović, Sreten Stojanović

 

 

Riječ je o umjetnicima koji su sudjelovali na reprezentativnim međunarodnim izložbama jugoslovenske umjetnosti – od Barcelone, preko Haaga, Amsterdama, Rima, Londona, Praga, Moskve, Varšave. Beljanski je promovirao umjetnost i umjetnike za koje se zalagao, ali i svoju kolekciju. Gostovanje Spomen-zbirke Beljanskog u Zagrebu predstavlja i svojevrsno ostvarenje sna tog kolekcionara.

Sekretar za kulturu i javno informisanje Pokrajinske vlade Vojvodine Slaviša Grujić izrazio je zadovoljstvo mjestom održavanja izložbe pohvalivši suradnju između država.

– Gotovo istovremeno s ovom izložbom, u Novom Sadu biće postavljena jedna druga izložba iz Hrvatske (Miroslav Kraljević i sledbenici). Isto tako ćemo podeliti svoje iskustvo. Kultura ne treba da ima granice. I koliko vidim – nema ih. Kultura je opšta. Ovde je došao i Konjović, Šumanović, Nadežda Petrović. Svi su oni i došli po prvi put i vratili se iponovo će otići za Novi Sad i negde drugde kako bi svi ljudi uživali u toj lepoti – zaključio je Grujić.

[stextbox id=“custom“ caption=“Miroslav Kraljević i sledbenici“]kraljevicU okviru međunarodne suradnje tri institucije, Moderna galerija Zagreb gostovat će od 3. decembra do 21. februara u Spomen-zbirci Beljanskog izložbom Miroslav Kraljević i sledbenici koja će prvi put u Srbiji predstaviti izbor od 68 radova 11 umetnika iz svog bogatog umjetničkog fonda. Kronološki i tematski bliska kolekciji Beljanskog, gostujuća postavka autora Makovića, ističe hrvatskog umjetnika Miroslava Kraljevića (1885-1913). Mada je živio kratko, Kraljević je ostavio dubok trag u slikarstvu i veliki broj sljedbenika, među kojima su stvaraoci značajni za srpsku umjetnost, poput Šumanovića i Dobrovića, slikara čija se remek-djela nalaze u stalnoj postavci Spomen-zbirke Beljanskog, аli i hrvatskih autora, poput Ljube Babića, Vilka Gecana, Milana Steinera, Zlatka Šuletnića, Milivoja Uzelca i drugih. Također, Kraljević je bio suvremenik srpske slikarke Nadežde Petrović, sa kojom se i družio u Parizu.[/stextbox]

Tokom 50 godina postojanja, Spomen-zbirku obišlo je oko pola miliona posjetilaca iz različitih dijelova svijeta. Među njima bio je i velik broj značajnih javnih ličnosti, poput državnika Adolfa Lopeza Mateosa, Josipa Broza Tita i Nikolae Čaušeskua, princa Čarlsa, princeze Beatriks, princa Vladimira Karađorđevića, istoričara umjetnosti Žana Kasua, američkog senatora Vilijama Fulbrajta, velikog broja ambasadora i ministara, književnika, umjetnika… Zagrebačka publika će zbirku moći razgledati do 10. januara 2016.

Pogledajte i galeriju slika.

Autor: Hrvoje Felbar // Privrednik.net

Share