Bljesak smrti

Share

Hrvatska govori o svojim vojnim akcijama kao primjerima vojnog umijeća i humanosti; no protjerani Srbi pamte drugačije slike – egzodus, ubijanje civila i bombardiranje izbjegličkih kolona – rečeno je na tribini „VRA Bljesak – pogled sa žrtvine strane“ u prostorijama Privrednika u Zagrebu uz podsjećanja da za tada počinjene masovne zločine nitko nije odgovarao.

– Selo Medari bilo je na liniji razdvajanja i u selu nije bilo nikakvih jedinica. Uoči 1. maja sve je bilo mirno. Otac i ja smo došli iz Bosanske Gradiške, doveli strinu i dvoje djece. Te su se noći UN-ovci iz nepalskog bataljona kradom povukli iz sela, a ujutro je upala domobranska jedinica iz Nove Gradiške. Tih 11 drogiranih mladića od 19-20 godina pobili su svih 28 ljudi u selu. Izgubio sam sedam članova porodice: dvije sestre od sedam godina, brata od devet, dvije strine i dva strica koji su mučeni i poklani. Pobili su i sve životinje, samo su jednog konja i traktor odveli sa sobom – iznio je potresno sjećanje žrtva Bljeska Miroslav Vuković koji danas živi u Bosanskoj Gradišci.

– Nije normalno da država ne može naći tko su počinioci, a ja sam uspio otkriti njihova imena. To su bili naše komšije i oni koji su 1991. godine doselili s područja Gradiške u BiH. Od ekshumacije i identifikacije prošlo je skoro deset godina; u osječko Državno odvjetništvo sam odnio imena ubica. Svi su bili vrlo prijatni u razgovoru, ali nitko nije učinio ništa. Očito ni neće dok država ne da zeleno svjetlo – rekao je Vuković.

Preživjeli članovi porodice podnijeli su zahtjeve za obeštećenje, ali su ubijeni proglašeni ‘ratnom štetom’, tako da Vukovići još moraju platiti 24.000 kuna sudskih troškova.

– U Bljesku su počinjeni zločini. Poginule su 283 osobe, od toga devetoro djece stare do 11 godina, 75 ljudi starijih od 60 godina i 57 žena – rekla je novinarka Novosti Paulina Arbutina. Kolona izbjeglica je kod Nove Varoši gađana avionima, artiljerijom i minobacačima, a HV je gađao Bosansku Gradišku u kojoj je pobijeno deset ljudi, među kojima i djeca. Okučani su primjer etničkog čišćenja. Do 1995. godine tamo je bilo 95 posto Srba, a nakon Bljeska nešto više od pet posto.

– Bljesak nije prvo stradanje Srba u zapadnoj Slavoniji; već je krajem 1991. godine provedeno protjerivanje od 30.000 do 35.000 Srba – rekao je Marko Šarić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Stanovnici zapadne Slavonije imali su najviše izraženu želju za komunikacijom s hrvatskom vlašću pa su ih krajinske vlasti u Kninu sumnjičile za navodnu nelojalnost. Bljesak je operacija u kojoj je, kao i u Oluji, integrirana teritorija, ali ne i stanovništvo – rekao je Šarić.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović, fotografije: Aleksandar Čarnojević

Share