Da se ne ponovi 1933.

Share

Zlatko Hasanbegović, bivši član Hrvatskog oslobodilačkog pokreta – organizacije, a potom i političke stranke koju su osnovali ustaški zločinci vođeni Antom Pavelićem, postao je ministar kulture Republike Hrvatske. Zatim je, bez objašnjenja i mimo pravilnika smijenio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije. U tome ga podržava Matija Babić, vlasnik Indexa, jednog od najpopularnijih hrvatskih portala. Ladislav Ilčić, predsjednik stranke Hrast civilno društvo je nazvao „bolesnim“ te je u Saboru poimence prozivao njegove podjednako „bolesne“ pripadnike za koje je ustvrdio da ih „treba liječiti“. Velimir Bujanec, pravomoćno osuđen na 10 mjeseci zatvora zbog dilanja kokaina, VIP gost inauguracije Kolinde Grabar-Kitarović i čovjek koji se voli fotografirati s nacističkim i ustaškimznamenjem na odjeći i zidovima poklonio je šajkaču Mirjani Rakić, predsjednici Vijeća za elektroničke medije tijekom prosvjeda šatoraša protiv sankcija televiziji Z1 za govor mržnje. Tijekom tog istog prosvjeda šatoraši su uzvikivali ustaški poziv „Za dom spremni“na što ležerne snage policije nisu reagirale.

hcspTi isti ekstremni nacionalisti koji u svojem šatoru u Savskoj prosvjeduju već toliko dugo da se početak prosvjeda ni ne pamti, a koji su prije malo više od godinu dana izvršili terorističku prijetnju plinskim bocama na ulicama Zagreba kada je država mlako zaprijetila da ne mogu baš zauzimati djelove grada kako im se sprdne, danas su faktor odlučivanja u sastavljanju Vlade Republike Hrvatske. Prvi ministar branitelja nove Vlade, Mijo Crnoja, zazivao je registar izdajnika (u kojega bi se upisao valjda svatko tko nije na liniji s gore navedenim primjerima stavova) koji ga je koštao pozicije. IX Bojna Rafael Vitez Boban, jedinica HOS-a nazvana prema ustaškom zločincu, i koja na svojem grbu ima ustašku poziv „Za dom spremni“, objavila je da je njen član Damir Banić kandidat za novog ministra branitelja čiju poziciju kao i cijelo ministarstvo u sekularnoj državi Hrvatskoj blagoslivlja sisački biskup Vlado Košić.

Zatim je Hasanbegović u svojem ratu s kulturom otišao korak dalje te smijenio iskusnu ravnateljicu Hrvatskog povijesnog muzeja, Natašu Mataušić, koja u svojem portfoliu ima dvije knjige i 36 organiziranih izložbi. Njen zločin je bio taj što se uglavnom bavila antifašizmom i Jasenovcem.

To je lice i naličje Republike Hrvatske na čijem je čelu jedna od najdesničarskijih vlada u Europi. Daleko je to od obećane „vlade stručnjaka“. Premijer Tihomir Orešković nema ni dana političkog iskustva niti je itko znao za njega do 12 sati prije nego što je bio proglašen premijerom. Drugi potpredsjednik vlade,Božo Petrov, ima sudski ovjerenu izjavu da Most neće koalirati ni sa kime. Most, nepotrebno je uopće reći, koalira s Domoljubnom koalicijom, a Petrov sada u svom posjedu ima ovjerenu laž. Ministar financija, Zdravko Marić, bivši je direktor Todorićevog Agrokora koji je od države dobivao puste milijune. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić, svoje je gospodarske vještine brusio dok je bio načelnik općine od jedva 1 500 stanovnika. To je hrvatska „vlada stručnjaka“.

Na djelu je sveopći napad na kulturu i osobito neprofitne medije, gdje se od samog starta rada nove vlade pokušava nametnuti desničarska kulturna hegemonija – hegemonija nacionalizma i isključivosti. Na udaru je i zakon o životnom partnerstvu nakon nepune dvije godine njegovog postojanja. Željka Markić je već dala do znanja da njena bitka protiv istospolnih zajednica nije gotova te da će inzistirati na ukidanju spomenutog zakona, a sada kada je desnica na vlasti, iz HSP AS-a, čiji je član Ivan Tepešpotpredsjednik Sabora i osoba koja je svojedobno izjavila da je ustaški pozdrav „Za dom spremni“prihvatljiv ovisno o kontekstu i da želi smanjiti broj manjinskih saborskih zastupnika, su izjavili da će se upustiti u borbu protiv tog zakona. Željku Markić je također zabrinula i „islamofobija“ prema ministru Hasanbegoviću, iako se nitko od Hasanbegovićevih kritičara, osobito u medijima koje je dotični sasjekao, nije referirao na činjenicu da je on musliman, nego isključivo na njegove političke poteze. Takva demonizacija neprofitnih medija i prozirno mijenjanje pozicija u kojoj netko tko se bori protiv tuđih prava spočitava rasizam nekome tko se konzistentno bori protiv smanjivanja ljudskih prava uvelike je dio taktike kojom se pokušava uništiti njihov značaj i vrijednosti koje neprofitni mediji donose u javni polički diskurs Republike Hrvatske, a koji ne može i ne smije ovisiti o potražnji tržišta na kojemu neinformirani, banalizirani i šund sadržaji redovito najbolje prolaze.

U svjetlu takvog divljačkog napada na osobne i medijske slobode, nezadovoljstvo dijela stanovnika Hrvatske ubrzano raste te je proteklih dana eruptiralo na više fronti. Pedesetak glumaca, članova HDDU-a iščlanilo se iz te udruge radi „nezauzimanja za slobodu govora“. Mreža emancipacije E-net zatražila je smjenu ministra Hasanbegovića.

Sve je kulminiralo 1. veljače kada se u popodnevnim i večernjim satima na Markovom trgu oko 2000 ljudi okupilo na „Prosvjedu izdajnika“ u organizaciji Radničke fronte. Prosvjed je prošao u najboljem redu, a na upit o razlozima organizacije takvog prosvjeda Mate Kapović iz Radničke fronte za H-Alterje izjavio da su se na prosvjed odlučili radi „negativnih tendencija u hrvatskom društvu koje su naglašene izborom nove vlasti koja namjerno postavlja kadrove koji su fašistoidni ili imaju fašistoidne tendencije, koji su simpatizeri NDH i sastavljaju popise izdajnika što ide ruku pod ruku s neoliberalnim, prokapitalističkim reformama koje se provode protivno interesu većine stanovništva.“ Kapović naglašava da „na to treba odmah reagirati i ne dovesti se u situaciju kao što je bila u Njemačkoj 1933.“ i da desničarenje nije ekskluzivno hrvatska pojava nego da se „takve situacije pojavljuju i drugim zemljama poput Mađarske, Poljske, Njemačke gdje jača PEGIDA, Francuske, Ukrajine i Grčke i na to treba odmah reagirati i pokazati da ima solidan broj ljudi koji su protiv toga.“

Uspješan „Prosvjed izdajnika“, kao i mobilizacija na kulturno-medijskoj sceni Hrvatske dokaz su da u Hrvatskoj još uvijek ima ljudi spremnih na borbu protiv radikalnog desničarenja i gušenja kulture i medija pod jeftinim izlikama „bolnih rezova“ i „borbe protiv uhljeba“. Desnica zasigurno neće prestati sa svojim nasrtajima, a koaliciji Mosta i Domoljubne koalicije, osobito HDZ-u, bitno je da ne pokažu slabost u samom početku vladavine pa će inzistirati na svojim funkcionerima ma koliko god oni blata imali na sebi. Na kulturno-medijskoj sceni, kao i na ostatku Hrvatske koja se ne želi vraćati u mračnu prošlost gdje se ljude proganjalo jer su bili krive vjere, nacionalnosti ili seksualnog opredjeljenja, je da se takvim tendencijama odupru svom snagom.

Autor: Demian Vokši, izvor: H-alter

Share