Divljač na cesti

Share

Vozio sam se propisno automobilom državnom cestom kad je ispred mene izletjela divljač koja je udarila u automobil i oštetila ga, te je na mjestu uginula. Savjetovan sam da se obratim lovačkom društvu koje ima koncesiju na tom području. Međutim, oni su mi odgovorili da po novom Zakonu o lovstvu nisu odgovorni za naknadu štete koju je prouzrokovala divljač. Tko je odgovoran za naknadu štete u ovom slučaju i kome da se obratim?

Željko S., Zagreb

Kod takvih štetnih događaja oštećenik, osoba koja je pretrpjela štetu, u situaciji je da ne zna tko je odgovorna osoba od koje može potraživati namirenje s osnova naknade imovinske štete. Izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu iz 2009. godine brisana je odredba članka 86. stavak 3. Zakona o lovstvu (NN br. 140/05, 75/09), koja je glasila: „(3) Odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala. Iznimno od ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova, ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova“, i ona se može odnositi samo na one postupke naknade štete koji se odnose na štetni događaj do 2009. godine.

Važeći čl. 50 Zakona o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) glasi: „(1) Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. (2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.“

Na kraju imamo i odluke sudova kojima je stvorena sudska praksa koja smatra da je divljač u okolnostima naleta na vozilo na javnoj cesti opasna stvar i da po načelu uzročnosti odnosno objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari odgovara lovačko društvo, a ne nadležna organizacija za ceste. U tom slučaju primjenjuje se odredbe čl. 1063 i 1064 Zakona o obveznim odnosima, prema čijim odredbama za štetu uzrokovanu opasnom stvari odgovara njezin vlasnik po načelu objektivne odgovornosti, što znači da za štetu odgovara lovoovlaštenik lovišta s kojeg je divljač istrčala na cestu. Odredbom čl. 1063 ZOO-a propisano je da je šteta nastala u vezi opasne stvari, odnosno opasnom djelatnošću te da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. To dalje znači da lovačko društvo ne bi odgovaralo ukoliko dokaže da šteta ne potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazi izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti ili čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti.

Ukoliko se odlučite potraživati predmetnu štetu sudskim putem, treba utužiti i lovoovlaštenika lovišta s kojeg je divljač istrčala i Hrvatske ceste. Na taj način izbjegava se mogućnost da tužba i tužbeni zahtjev budu odbijeni iz razloga promašene pasivne legitimacije, odnosno pogrešnog utuženja odgovorne osobe. U toku postupka sud će raspravljati o svim osnovama odgovornosti: postoji li krivnja na strani oštećenika ili postoje li propusti u radu Hrvatskih cesta, i je li uzrok nezgode stanje cesta ili sudar vozila i divljači. Stoga će nakon provedenog postupka sud donijeti konačnu odluku tko je odgovoran za nastalu štetu naleta divljači na vozilo na javnoj cesti.

 

Share