Dragan Todić: Gdje je ekonomske neovisnosti – nema asimilacije

Share

Očuvanje identiteta danas se odvija u neprekidnom dijalogu tradicije i modernosti, između nacionalne baštine i univerzalnih suvremenih dometa čovječanstva. Njegovanje identiteta i kulture naroda predstavlja zahtjevan, ali i kreativan proces o čemu svjedoči i udruga „Čuvari srpskog identiteta“ koja djeluje na području Vukovarsko-srijemske županije. Uloga, cilj i djelatnost su im, kako kažu, razvijanje i unaprjeđenje srpskog identiteta, srpske kulture, običaja, narodnog stvaralaštva i tradicije u Republici Hrvatskoj. Proteklih godina svojim radom i rezultatima u uspješnom organiziranju kulturnih manifestacija i događaja, udruga se pozicionirale i zasluženo zauzela svoje mjesto u srpskoj zajednici na prostorima istočne Hrvatske, a i šire.

Aktivnosti su im od osnivanja do danas mnogobrojne, a među najznačajnije ubraja se uspješno organiziranje ukupno šesnaest kulturnih manifestacija do sada, a do kraja kalendarske 2019. godine još se planiraju dvije velike kulturne manifestacije i jedan informativni serijal od pet radio emisija pod nazivom „Srbi Grada Osijeka“ koji se nastavlja emitirati u ovoj godini. U razgovoru za P-portal Dragan Todić, predsjednik udruge „Čuvari srpskog identiteta“, predstavio je aktivnosti udruge, njihova postignuća, probleme, te se osvrnuo i na pitanja identiteta i asimilacije.

Najavili ste još dvije kulturne manifestacije do kraja godine, recite nam nešto više o njima.

Dragan Todić

– Do kraja godine organiziramo još dvije kulturne manifestacije i one se trebaju održati u Vukovaru 21.9. pod nazivom 3. Sabor kulturnog i narodnog stvaralaštva Srba Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, Vukovar 2019. i druga 1.12. pod nazivom 7. Međunarodni festival Prva harmonika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Vukovar 2019. I jedna i druga manifestacija imaju veliki broj sudionika i gostiju u programu, a u sklopu prve manifestacije gostovat će RTV PINK s TV emisijom „Žikina šarenica“ koja će se emitirati uživo, te ćemo u tri sata trajanja programa imati priliku predstaviti sve najbolje u Gradu Vukovaru. Čuvari srpskog identiteta su organizatori, a domaćin će ove godine biti Zajedničko veće opština iz Vukovara. Sami nazivi ovih manifestacija govore o njihovom kulturnom karakteru. Druga manifestacija pored svog međunarodnog karaktera ima i multinacionalni karakter jer su proteklih godina sudionici u natjecateljskom dijelu programa bili: Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Rumunji, Mađari, Rusi, Romi, itd… Svi natjecatelji su bili zajedno sa svojom pratnjom; roditeljima, prijateljima, kumovima… i vrijedila je osnovna „deviza“: nek harmonika svira i u srce dira.

Koliko članova ima udruga i postoji li specifičan profil ljudi koje okuplja? Koliko su mladi zainteresirani za promicanje identiteta i kulturne baštine?

Mlade zanima promicanje identiteta i kulturne baštine, ali im je potrebna podrška iskusnijih

Do velikog vala iseljavanja na zapad udruga je imala čak 335 članova, a danas broji 109 članova različitih profila i obrazovanja, od srednjoškolskog do visokog obrazovanja. Kad je riječ o mladima, među njima postoji interes za promicanje identiteta i kulturne baštine, mladi na ovim prostorima definitivno iskazuju interes za očuvanjem srpske kulturne baštine i srpskog identiteta i žele nastaviti raditi u tom pravcu, ali potrebna im je podrška iskusnijih, naravno i financijska podrška.

Pet godina bez podrške gradonačelnika

Kakva je percepcija aktivnosti koje je udruga provela odnosno provodi?

U okolini u kojoj radimo nismo imali nikakvih problema do sada, osim kod jedne manifestacije koju smo započeli i namjeravali nastaviti u Gradu Vukovaru, međutim, tu smo naišli na izostanak pomoći i podrške kod gradonačelnika i njegovih suradnika, pa čak i javno protivljenje održavanju te kulturne manifestacije i to tako traje u tom konkretnom slučaju punih pet godina. Zbog takvog stava spomenutu manifestaciju smo privremeno izmjestili u Borovo, a veliko interesovanje i odaziv publike iz godine u godinu govori da ima odličnu kvalitetu i u međuvremenu je dobila međunarodni karakter.

O kojoj kulturnoj manifestaciji se radi i postoji li mogućnost da se ona u budućnosti ipak održi u Vukovaru?

Radi se o manifestaciji Međunarodni festival Prva harmonika Slavonije, Baranje i zapadnog Srema. U 2014. godini je to protivljenje došlo s obrazloženjem da je jedan estradni gost (koji je sam želio sudjelovati u programu bez ikakvog honorara) obilježen na vrlo neprimjeren način i zamjerano mu je pjevanje 91. godine u Vukovaru, a jako je zanimljivo da se istom estradnjaku to nije zamjeralo ni najmanje 2007. godine kad je u Vukovaru u istoj dvorani pjevao na predizbornom skupu jedne političke stranke. Međutim, još uvijek aktualni gradonačelnik je 2015. godine otvorio karte te prokomentirao u prisustvu predsjednika općina i gradonačelnika iz Srbije, zamjenika župana Vukovarsko-srijemske županije i drugih gostiju i uzvanika, taj „slučaj“ riječima kako „harmonika neće svirati u Vukovaru dok je on gradonačelnik“. Koliko vidim svih proteklih godina, ostao je dosljedan.

Koje su smjernice za budući rad?

One su na određen način zacrtane u dijelu koji se odnosi na kulturnu aktivnost, a to je nastavak održavanja svih kulturnih manifestacija, njih četiri godišnje kao i informativne aktivnosti u Gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Naravno, davali smo, a tako će biti i ubuduće, podršku u radu drugim udrugama koje to od nas zatraže.

Uspijevate li osigurati sredstva od institucija u Hrvatskoj nadležnih za financiranje neprofitnih organizacija? Financira li Srbija djelovanje?

Sredstva za rad djelomično osiguramo od institucija u Hrvatskoj kao i manjinskih institucija naše zajednice, a značajan dio dobijemo od institucija iz Srbije kroz projekte koji budu prepoznati i prihvaćeni na javnim natječajima.

U kojoj mjeri je djelovanje udruge uopće moguće bez financijskih sredstava?

U današnje vrijeme je jako teško raditi udrugama koje nemaju stalne izvore financiranja, ali i sami smo imali u početku našeg rada, prve tri godine, taj problem i jednostavno rečeno, nekako smo se snašli i „preživjeli“. Ovom prilikom želim se javno zahvaliti svima onima koji su podržavali naš rad i pomagali nas nesebično, veliko im hvala.

Povezujete li se i s nekim ostalim udrugama Vukovarsko-srijemske županije kroz zajedničko kulturno djelovanje?

U svom dugogodišnjem radu povezni smo s nekoliko udruga s prostora Vukovarsko-srijemske županije i jednostavno rečeno, imamo odličnu suradnju. Međusobno se pomažemo, a tako planiramo nastaviti i u budućnosti.

Gdje ima ekonomske neovisnosti, nema asimilacije

Tko je iz Vaše perspektive najpodložniji asimilaciji i zašto?

Ne opterećujemo se eventualnim komentarima o nekakvom većinskom ili manjinskom društvu, jednostavno radimo, postojimo, dajemo rezultate i družimo se sa svima bez ikakvih uvjeta i predrasuda

Asimilaciji su najviše podložni oni koji na takav način žele sačuvati svoje radno mjesto i eventualne privilegije koje imaju i oni koji traže i očekuju radno mjesto te se na takav način „dodvoravaju“ i nadaju se pozitivnom ishodu ako postupe na takav način. Neki su se asimilirali iz straha… Ima više tih grupa i o tome bi se trebalo duže razgovarati, ali najmanje asimilirana su sela i ostali pripadnici naše zajednice koji imaju kvalitetan odgoj u svojim obiteljima, pogotovo ako su to mnogobrojne i jake obitelji. Imam takav osjećaj, a i rezultati govore, da tamo u mjestima i sredinama gdje su Srbi ekonomski neovisni o većinskom narodu, tu asimilacije gotovo da i nije bilo, eventualno možda neki usamljeni slučaj.

Kako očuvati identitet, ne biti asimiliran, a opet biti dio većinskog društva? Kako pronaći tu „zlatnu sredinu“?

Identitet očuvati u današnje vrijeme je poprilično teško, ali nije nemoguće. Osnovna nit tu dolazi iz kuće, od obitelji i jednostavno potrebno je svoje voljeti, a sve drugo i druge poštovati. Asimilacija je već uzela veliki zamah i postavlja se pitanje kako ju zaustaviti. U svom radu imamo prilike surađivati i s udrugama i pojedincima iz drugih nacionalnih zajednica, a na našim manifestacijama sudjeluju pripadnici drugih nacionalnosti tako da te manifestacije imaju i multinacionalni karakter te se jednostavno ne opterećujemo eventualnim komentarima o nekakvom većinskom ili manjinskom društvu, jednostavno radimo, postojimo, dajemo rezultate i družimo se sa svima bez ikakvih uvjeta i predrasuda.

Share