Godina malih poljoprivrednih proizvođača

Piše: Dragana Zečević / P-portal.net

U Dalju upriličena prezentacija i degustacija proizvoda domaćih proizvođača. Kako bi se izborili za pravo na zdravu, lokalno proizvedenu hranu i dostojanstvo seljačkog života u Dalju je 20. novembra upriličena …

U Dalju upriličena prezentacija i degustacija proizvoda domaćih proizvođača.

Kako bi se izborili za pravo na zdravu, lokalno proizvedenu hranu i dostojanstvo seljačkog života u Dalju je 20. novembra upriličena prezentacija i degustacija proizvoda domaćih proizvođača, u okviru akcije «Podržimo poljoprivredne proizvođače opštine Erdut» koja je na području te opštine održana po prvi put.

Akciji u organizaciji udruženja «Eko-Dunav» Dalj i Preduzetničko-razvojnog centra opštine Erdut odrazvalo se 10 malih proizvođača, koji su svoje proizvode izložili na štandovima u centru mesta i u vinoteci Teutoburgium.

«Povodom UN-ovog proglašenja 2014. godinom malih obiteljskih gospodarstava od 20. do 24. novembra širom Hrvatske održavaju se različite manifestacije podrške domaćim proizvođačima, pa smo i mi osmislili jednu takvu akciju, tim više što se nalazimo na području bogomdanom za uzgoj i proizvodnju voća i povrća», ističe  Alma Mihaljević iz udruženja «Eko-Dunav» Dalj. Istovremeno «Eko-Dunav» zajedno sa 43 druga udruženja podržalo je Zelenu mrežu aktivističkih grupa (ZMAG) koja je uputila otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu poljoprivrede, u kojem poziva na očuvanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj čine 99 odsto proizvođača koji obrađuju 83,8 odsto poljoprivrednih površina.

U septembru ove godine UNCTAD (Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj) upozorila je da se globalna situacija u proizvodnji hrane uvelike pogoršava i da je krajnje vreme da se probudimo pre nego bude prekasno, odnosno predlaže da se primat u proizvodnji hrane daje agroekološkoj poljoprivredi, kakvu inače praktikuju obiteljska poljoprivredna  gospodarstva, koja, nažalost, ubrzano nestaju. «Zbog loše poljoprivredne politike kod nas, ali i u svetu, svaki dan se gasi desetak malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Šta nam to govori?! Da gubimo radna mesta i kvalitetnu lokalnu hranu, a samim tim i tradiciju i jedan deo naše kulture. Nikom nije dobro. S ovog mesta šaljemo Vladi poruku da i mi, iako smo mali vredimo, da hranimo svoje porodice i susede, a u Hrvatskoj činimo jedan značajan deo stanovništva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Tražimo podršku, tražimo promene u administraciji po pitanju poljoprivredne politike, da nam se izađe u susret, kako bi mogli opstati», napominje Mihaljević.

«Nas ne kreditira niti jedna banka jer nemamo kreditnu sposobnost, ali nam zato niko ne brani podići velike nepovoljne kredite. Mali proizvođači koji su podigli takve kredite kako bi opstali na tržištu ili proširili proizvodnju, danas propadaju. Tražimo, pre svega, da se naša lokalno proizvedena hrana konzumira na našem području. Zašto u našim vrtićima i školama deca ne bi pila mleko s naših farmi, iz našeg sela?», pita se ova Daljčanka.  Takođe, traži i strožiju kontrolu proizvođača. 

«Nama je poljoprivredna politika nametnula razne kontrole i zakonima je sve regulirala, puno toga što nam ide na štetu. Ali nas nije zaštitila od nakupaca, od prekupaca, od švercera. Vi ćete na osječkoj pijaci, primera radi, kao i širom Hrvatske naći povrće bez porekla. 95 odsto namirnica ne zna se poreklo. Najmanje ih je s naših polja», napominje ova poljoprivrednica.

Jedan od načina da se pomogne domaćim malim proizvođačima vidi i u otvaranju manjih specijaliziranih trgovina u kojima bi se prodavala isključivo domaća hrana s  geografskim poreklom, s podacima sa čije je njive i bašte i ko je njen proizvođač. Takvim trgovinama treba pomoći od medijskog oglašavanja do parkirnog prostora.  Sve to bi malim proizvođačima svakako olakšalo plasman njihovih proizvoda. 

«Mi smo samo mali seljaci. Živimo tu na selu, a većina nas ima preko 40 godina starosti. Manje smo obrazovani i informatički nepismeni, pa nam je teško nositi se sa zahtevnom lokalnom i državnom administracijom i komplikovanom papirologijom»,  žali se Alma Mihaljević. Veoma je kritična i spram zakonske regulative koju svako tumači kako mu se svidi, a ono malo domaćih proizvođača na tržištu niko ne štiti. Svaka naplata je upitna. U slučaju neplaćanja sami pokreću tužbu za naplatu i stalno su u strahu za ishod spora. Veću podršku i pomoć očekuju od  poljoprivredno-savetodavnih službi. 

«Ako tražite da vas neko uputi kako treba da izgleda prostor za kuvanje pekmeza ili paradajza, to vam  niko ne zna reći, već vas šalju od vrata do vrata», priča ova predstavnica daljskog ekološkog udruženja. Mišljenja je da bi mladi ljudi vrlo rado ostali na selu, da rade na svojoj zemlji, samo da država uredi stanje u agraru. Inače, ova daljska porodica bavi se voćarstvom. «Imamo u nasadu nekih 3,28 hektara jabuka, nekih pola hektara kajsija, i sve je eko uzgoj. Pokušavamo se baviti i preradom, planiramo legalizovati prostor za preradu jabuke u sok, pekmez i sušenu jabuku …. Imamo objekte koje bi prenamenili u tu svrhu, a trenutno smo u postupku legalizacije. Tu smo zapeli, naime, nalazimo se pred problemom kako to srediti sa što manje troškova, a da sve to služi svrsi. Tražimo odgovore na ta pitanja već skoro dva meseca i iskreno ne znam kome se obratiti», zaključuje Alma Mihaljević.

«Na području opštine Erdut, prema poslednjim podacima koje smo dobili od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ima 540 OPG-ova u sva četiri opštinska mesta, u Dalju, Bijelom Brdu, Aljmašu i Erdutu. Danas smo okupili 10 izlagača. Ovo nam je prva akcija. Želeli smo da se pridružimo UN-ovoj godini malih poljoprivrednih proizvođača. Želimo da to postane jedna manifestacija koju ćemo održavati svaka dva-tri meseca i na kojoj ćemo mlade naraštaje i lokalno stanovništvo učiti da kupuju jedni od drugih»,  ističe Bojana Orsić iz Preduzetničko-razvojnog centra opštine Erdut.

A pored jabuka, meda, pečene prasetine, kolača i rakije, posetioci su u okviru akcije «Podržimo poljoprivredne proizvođače opštine Erdut» mogli da probaju i vina domaćih vinara u daljskoj vinoteci. «Naziv  vinoteke je Teutoburgium. To je stari rimski naziv Dalja. Vinoteka je nastala u sklopu projekta ‹Wine tour› koji je provela Osječko-baranjska županija iz fondova EU. Opština Erdut je bila partner na tom projektu. U centru Dalja tako smo dobili jedan lep objekat koji će korisiti svim našim udruženjima i OPG-ovima, a pre svega vinarima. Okupili smo sve naše vinare, čija vina možete naći u vinoteci. Erdutska vinarija je najveći proizvođač. Ostalo su mali vinari sa svojim podrumima i kušaonicama. To je temelj našeg cilja, razvoja vinskog turizma u opštini Erdut», kaže Barbara Nikolašević, voditeljica vinoteke u Dalju.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: