Grafiti: izlog subkulture mladih

Piše: P-portal.net

Grafiti ne nagrđuju samo našu okolinu, nego i našu dušu, rekao je Dražen Lalić, profesor sociologije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, na tribini ‘Grafiti – slobodno izražavanje mržnje?’, koja je …

Grafiti ne nagrđuju samo našu okolinu, nego i našu dušu, rekao je Dražen Lalić, profesor sociologije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, na tribini ‘Grafiti – slobodno izražavanje mržnje?’, koja je 15. juna održana u ‘Privrednikovom domu’ u Zagrebu.

– Grafiti su dio urbane kulture i sami po sebi nisu zlo, jer ima i onih koji su prava umjetnička djela ili čak govor ljubavi – rekao je Lalić ističući da je sadržaj grafita određen njihovim kontekstom i autorima, najčešće mladim ljudima kojima je to oblik komunikacije.

– Grafiti su izlog subkulture mladih i njihova potreba za potvrđivanjem, koja im omogućuje anonimnost. Oni nisu puki vandalizam, već su važna poruka za društvo jer na zidovima često piše ono što mediji i javnost prešućuju, pogotovo kad predstavljaju sukob s vlasti. Grafiti su poruke s nepoznatim pošiljaocem i poznatim primaocem, a prema njima se treba trezveno odnositi – dodao je sociolog, citirajući njemački grafit ‘Vi imate moć, mi imamo noć’.
Lalić je upozorio i na grafite kojima se promovira mržnja, ističući da su oni rezultat krize u društvu.

– Ako stariji imaju sentiment prema ustaštvu, ne čudi da mladi ispisuju takve grafite – rekao je i zaključio da osim prema grafitima mržnje trebamo biti tvrdi i prema uzrocima takvog govora.

Tamara Opačić, autorica SNV-ovog Biltena o govoru mržnje i nasilju prema Srbima u 2015. godini, navela je primjere koji su opisani u toj publikaciji i naglasila da se i ove godine nastavlja trend porasta govora mržnje u javnom prostoru.

20160616_192357– Na porast je utjecala lanjska predizborna kampanja za parlamentarne izbore tokom koje se često koristila nacionalistička retorika. Postojala su očekivanja da će se taj trend prekinuti nakon formiranja Vlade i Sabora, međutim, tada je došlo do još radikalnijeg zaokreta. Danas na ulicama gradova ponovno možemo vidjeti grafite koji su bili uobičajeni u 90-ima. Židovima se ponovno poručuje da odu ‘vani’, a Srbima prijeti pravljenjem ‘paprikaša’ – kazala je Opačić i dodala da je takve grafite sve češće moguće pronaći na zidovima škola, vrtića i domova zdravlja tako da ih može pročitati veliki broj djece.

– Grafiti koji sadrže govor mržnje se većinom ne uklanjaju, a ukoliko se to i dogodi, često budu prefarbani neadekvatno tako da poruke i dalje ostaju vidljive. Počinitelji u pravilu gotovo nikada ne budu pronađeni. SNV je uspio doći do jedne presude iz prošle godine kojom je autor grafita ‘Oluja’ na 20. godišnjicu te akcije u Negoslavcima osuđen na 6 mjeseci zatvora, odnosno uvjetno na dvije godine – istaknula je Opačić.

Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije govorila je o proceduri prijave i uklanjanja grafita mržnje.
– Grad Zagreb je prošle godine donio Akcijski plan za sprečavanje vandalskog grafitiranja. U dokumentu se navodi da će biti uspostavljenje telefonske linije i e-mail adrese za njihovo prijavljivanje, međutim, ništa od toga još uvijek nije realizirano – kazala je Senta.

U sadržajnoj raspravi moglo se čuti kako su aktivisti u Šibeniku uspjeli ukloniti grafite kojima se promovira mržnja, što im nije pošlo za rukom u Splitu. Lovro Krnić iz ‘Antifašističkog Vjesnika’ spomenuo je i nedavni slučaj nagrđivanja ustaškim i nacističkim grafitima Spomen-parka Dotrščina u istočnom dijelu Zagreba koji su promptno uklonjeni zahvaljujući aktivistima koji su alarmirali medije.

Gradske službe bile su brze kada je trebalo ukloniti LGBT dugu ispred sjedišta Hrvatske biskupske konferencije, ali ne i kad treba ukloniti ustaške simbole i poruke, konstatirali su na kraju učesnici.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: