Hiljadu slavista iz 43 zemlje na Međunarodnom kongresu slavista u Beogradu

Piše: O. R. / P-portal.net

Međunarodni kongres slavista okupiće od 20. do 27. avgusta u Beogradu, u organizaciji Međunarodnog komiteta slavista i Saveza slavističkih društava Srbije, 1.020 učesnika iz 43 zemlje – od slovenskih zemlja, …

Međunarodni kongres slavista okupiće od 20. do 27. avgusta u Beogradu, u organizaciji Međunarodnog komiteta slavista i Saveza slavističkih društava Srbije, 1.020 učesnika iz 43 zemlje – od slovenskih zemlja, preko Amerike i Australije, do Japana i Južne Koreje.

Reč je o najznačajnijoj i brojčano najvećoj naučnoj manifestaciji posvećenoj slovenskim jezicima, književnostima i kulturama ikad održanoj u Srbiji, koja se organizuje pod visokim pokroviteljstvom predsednika Srbije i pod pokroviteljstvom Grada Beograda.

Predsednik Međunarodnog komiteta slavista i predsednik Programskog odbora kongresa prof. dr Boško Suvajdžić rekao je u intrevjuu Tanjugu da su programom predviđeni referati, okrugli stolovi, tematski blokovi i posebne teme u okviru kojih će se razmatrati pitanja frazeologije, leksikografije, lingvistike, književnosti, kulture, folklora.

Posebna pažnja će biti posvećena interkulturalnim i interliteralnim vezama, komparativnom sagledavanju uzajamnih veza između slovenskih jezika, književnosti i kultura, pitanjima digitalizacije znanja, mikrojezika, različitim vidovima modernizacije znanja, kao i izučavanju slovenskih jezika, književnosti i kultura u nastavi.

Suvajdžić kaže da im je važno da skrenu pažnju na značaj digitalizacije znanja, objedinjavanja znanja u određene baze podataka, objedinjavanja periodičnih publikacija, časopisa, bibliografija i da govore o kontinuitetu slavistike.

Kongres je u značajnoj meri posvećen lingvisti Aleksandru Beliću, a Međunarodni slavistički centar pripremio je troknjižje posvećeno Beliću i njegovim vizionarskim idejama, potrebi arhiviranja znanja što je posebno značajno, kako naglašava Suvajdžić, u vremenu kada se sve ubrzalo.

Suvajdžić je naveo i da su napravili referentnu listu slavističkih publikacija od nekoliko hiljada naslova koja se nalazi u Slovenskoj biblioteci u Pragu kao centralnoj biblioteci pri Međunarodnom komitetu slavista.

Akcenat im je, kako je objasnio, i na što boljem povezivanju južnoslovenskih jezika i zemalja iz regiona.

„Naš akcenat je bio i na uključivanju mladih i na isticanju što savremenijih i aktuelnijih tema kada je reč o slavistici, a jedna od njih je na koji način može da postoji slavistika danas i da što snažnije privučemo zemlje iz regiona i približimo pokidane i poremećene odnose unutar južnoslovenskih nauka”, pojasnio je Suvajdžić.

Pored Belića, posebne teme Kongresa biće Srpski rječnik Vuka Stefanovića Karadžića iz 1818. – 200 godina od te „knjige nad knjigama ili knjige pred knjigama, knjige pamtiveka, knjige raskovnika, knjige koja je ujedinila i sabrala sve niti Vukove reforme”, koja, kao i prateći programi kongresa, pokazuje potrebu sabiranja reči u knjige, a knjiga u određenu biblioteku ili virtuelni prostor i potrebu kontinuiteta.

Učesnici Kongresa će se osvrnuti i na to kako se Prvi svetski rat odrazio na slavistiku.

Predsednik Organizacionog odbora Kongresa prof. dr Veljko Brborić podseća da je slavistika bila moćna naučna disciplina, da je u drugoj polovini 20. veka „činila svetsku i evropsku ravnotežu, da bi nakon pada Berlinskog zida i slabljenjem evropskog istoka, izgubila na značaju”.

„Nekada je srpskohrvatski jezik na slavističkoj mapi sveta stajao veoma dobro. Na 11 univerziteta u Francuskoj se nekada studirao, ali je interesovanje oslabilo krajem 20. veka zbog ekonomske i političke situacije”, objasnio je Brborić.

On je Tanjugu rekao da im je želja da se na Kongresu razmene naučna mišljenja, da se vide novi pogledi i proceni šta je zadatak slavistike u ovom svetu, da li da ona i dalje bude jedna homogena celina, i kako će izgledati saradnja slavista u budućnosti.

„Dolazi 50 profesora iz Nemačke, 70 iz Rusije, dolaze Francuzi, Španci, stručnjaci iz Japana, Južne Koreje i to je prilika da podvučemo crtu i da vidimo kuda ćemo dalje. Želimo da slavistika ima dobar put i dobru budućnost i da srbistika nađe svoje mesto koje joj opravdano pripada”, istakao je Brborić, podsetivši da je pre 200 godina, zahvaljujući srpskom jeziku, Vukovom Rječniku i narodnoj književnosti Srbija bila kulturni feniks Evrope.

Brborić naglašava da jedan jezik mora ličiti na sebe bez obzira da li se izučava u Berlinu, Bonu, Rimu, Madridu, Lisabonu ili Sofiji i da se mora popraviti saradnja, jer zadatak slavistike i jeste da poveže kulture i narode.

„Osnovna misija jezika jeste komunikacija i ona mora da očvrsne, da ima dobru perspektivu. Želimo da nađemo svoje mesto pod suncem u okviru srbistike i u okviru slavistike, posebno u ovom razdešenom bivšem istojezičnom jugoslovenskom prostoru”, kaže Brborić.

„Na kongresu će biti uslovno rečeno dve struje iz zvanične Crne Gore, jedna koja je prosrpska i ona koja je, da tako kažemo, nesrpska, biće dve struje iz Bosne i Hercegovine, ona iz Republike Srpske i ona iz Federacije, biće veliki broj naučnika iz Hrvatske. Mi znamo i da pogled na Prvi svetski rat nije identičan i to je dobro, ali i da se razumemo u tim različitim pogledima”, smatra on.

Brborić je rekao i da će pokušati da mapiraju budućnost slavistike naglasivši da je briga o jeziku ozbiljan društveni i državni zadatak.

„Svi slovenski jezici imaju prilično bogatu tradiciju i literaturu. Jezik je nasleđe koje se baštini i mora da se čuva. Njegova budućnost je vezana za budućnost kolektivno slovenskih naroda i pojedinačno svakog naroda u okvirima matične države”, ocenio je Brborić.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: