Hrvatska decenijama koči vraćanje imovine i prava protjeranih Srba

Piše: P-portal.net

Udruženje penzionera iz Hrvatske, uz podršku izbjegličkih udruženja iz Hrvatske i Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije organizovalo je međunarodni naučni skup pod nazivom Otvorena pitanja primjene Aneksa G …

Beograd, 18. maja 2016.- Ucesnici naucnog skupa. U Beogradu je danas odrzan naucni skup "Otvorena pitanja primene aneksa 'G' i 'E' sporazuma o sukcesiji SFR Jugoslavije koji se odnose na privatnu svojinu i stecena prava" koji je organizovalo Udruzenje penzionera iz Hrvatske Beograd uz podrsku Krovnih organizacija izbeglickih udruzenja iz Hrvatske Asocijacije i koalicije i Komesarijat za izbeglice i migracije Srbije. FOTO TANJUG/ RADE PRELIC/ nr

Udruženje penzionera iz Hrvatske, uz podršku izbjegličkih udruženja iz Hrvatske i Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije organizovalo je međunarodni naučni skup pod nazivom Otvorena pitanja primjene Aneksa G i E sporazuma o sukcesiji SFR Jugoslavije koji se odnose na privatnu svojinu i stečena prava. Zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta naglasio je da je Srbima u Hrvatskoj oduzeto 40.000 stanova, 800.000 katastarskih parcela poljoprivrednog zemljišta, dok 50.000 penzionera potražuje dospjele, a neisplaćene penzije.

– Hiljade ljudi potražuje deviznu štednju, desetine hiljada ljudi ima problema sa radnim stažom. Srušeno je više od 10.000 kuća koje su bile van područja ratnog djelovanja – rekao je Linta.

On je izjavio da je još 1996. godine SRJ uradila popis imovine protjeranih Srba iz Hrvatske i da procjene govore da njena vrijednost iznosi oko 30 milijardi dolara.

– U Hrvatskoj nema političke volje da se pronađe pravično i trajno rješenje ovih problema. Hrvatska od završetka rata vodi politiku cementiranja etničkog čišćenja, sa ciljem da se što manji broj Srba vrati i ostvari imovinska, stečena i druga prava, naglasio je Linta.

[pullquote class=”full”]

Zoran Pusić: nema mjesta za optimizam

Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić smatra da Hrvatska kao članica EU mora više pažnje posvetiti međunarodnim sporazumima, kao što je Bečki sporazum o sukcesiji. Hrvatska bi, nastavlja on, kao pravna država morala da riješi probleme ljudi koji traju dvadeset i više godina, a ne da koristi pravne doskočice da zaobiđe izvršenje. On nije optimista da će problem biti riješen jer, kako kaže, Hrvatska ne pokazuje namjeru da se taj problem riješi: – U prošloj vladi bilo je više političke volje da se problem riješi i nije urađeno mnogo. Volio bih da me ova vlada iznenadi – rekao je Pusić.

[/pullquote]

Akademik Tibor Varadi kaže da su ovakvi skupovi prilika da se pokrenu mnoga pitanja, kao što su pitanje penzija, imovine, i da fokusiranje na određene probleme daje više šanse da se oni riješe.

On je dodao da ništa ne zavisi od toga šta po tom pitanju kažu stručnjaci, već rješenja tih problema zavisi isključivo od političke volje. Komesar za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić podsjetio je da Hrvatska poriče pitanje stanarskih prava Srba, kao i da postoji obaveza da isplati dospjele, a neisplaćene penzije. – U protekle dvije godine ne samo da se ne realizuje dogovor iz Beča, već Hrvatska poriče sva prava. Srbija je ispunila sve svoje obaveze – zaključio je Cucić.

Akademik dr Vitomir Popović, profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci, očekuje da će Evropski sud za ljudska prava zauzeti stav koji, po njegovom mišljenju, treba da bude takav da se započeti procesi dovrše.

– Bude li se primjenjivao princip reciprociteti, procesi će biti prekidani u nedogled, sve dok se po pritiskom međunarodne zajednice ne napravi novi dogovor između država sukcesora. Čini se da je ulaskom Hrvatske u EU ključna šansa ispuštena, jer prije učlanjenja postojao je kapacitet da se Hrvatska uslovljava rješavanjem ovih pitanja. Gledajući primjere oko ćirilice i raznih drugih kršenja ljudskih prava, bojim se da nemamo razloga za optimizam.

[pullquote class=”full”]

Svjesna privatizacija sporne imovine

S obzirom da je i sam bio sudija Ustavnog suda, sreo se i imao priliku da se u praksi sretne sa ovakvim slučajevima, profesor Popović naglasio je da je najkomplikovanije pitanje imovine velikih zajedničkih jugoslovenskih preduzeća:

– Hrvatska je donijela zakone o privatizaciji i dozvolila da se sporna preduzeća privatizuju. U BiH se primjenjivao Dejtonski sporazum, koji je predvidio da se sva imovina mora vratiti prethodnim vlasnicima. Dejtonski sporazum nije se odnosio na Hrvatsku. I dok je RS sve sporove uglavnom riješila, Hrvatska je uradila sve da svoje obaveze ne ispuni.

[/pullquote]

 

Akademik dr Radovan Vukadinović, profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu, podsjetio je da je Sporazum o skucesiji potpisan u skladu sa međunarodnim pravom i nema snagu deklarativnog, već obavezujućeg karaktera.

– Uvijek se pominju dva dodatna elementa: bilaterarni sporazumi i reciprocitet. U praksi međunarodnog prava reciprocitet nije uslov za priznavanje direktnog dejstva.

Dr Vukadinović kaže da mnogi koji osporavaju ovaj sporazum često kao razlog navode da je jedan od uslova zaključivanje bilaterarnih sporazuma:

– Sklapanje bilaterarnih sporazuma samo je mogućnost koja treba da doprinese efikasnijem rješavanju problema.

[pullquote class=”full”]

Pravo se ne može graditi nepravim putem

Dr Aleksandar V. Gajić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu rekao je da je Sporazum o sukcesiji zaključen zbog zahtjeva međunarodne zajednice u prvom redu Savjeta Bezbjednosti, međutim upravo je Hrvatska tokom 2009. godine lukavo insistirala na sklapanju bilaterarnih ugovora.

–Poslat je odgovarajući tekst za biletarni sporazum, odgovor nikad nije stigao, a kako je sklapanje ugovora dobra volja dvije strane i ne postoje nikakva ograničenja oko rokova, jasno je da Hrvatska planski čini sve da demotiviše Srbe u borbi za odbranu najosnovnijih ljudskih prava.

[/pullquote]

 

 

Izvor: Srpsko kolo, autor: Trifko Ćorović

 

 

 

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: