Hrvatska ne odustaje od odlaganja radioaktivnog otpada kod Dvora na Uni

Piše: P-portal.net

Hrvatska ne odustaje od namjere da na Trgovskoj gori u opštini Dvor uz granicu sa BiH odlaže radioaktivni otpad, a posljednja potvrda za to stigla je u vidu dopisa upućenog …

Hrvatska ne odustaje od namjere da na Trgovskoj gori u opštini Dvor uz granicu sa BiH odlaže radioaktivni otpad, a posljednja potvrda za to stigla je u vidu dopisa upućenog načelniku opštine Dvor u Hrvatskoj Nikoli Arbutini, iz kojeg se vidi da su pripreme u poodmakloj fazi.

Dopis Arbutini uputio je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Načelnik je obaviješten da je imenovan Upravni odbor tog fonda i usvojen program rada i finansijski plan za 2018. godinu.

– Nastavljaju se aktivnosti u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada u Hrvatskoj i ranije najavljivane aktivnosti rada s lokalnom i regionalnom zajednicom – navedeno je u dopisu koji je u posjedu “Glasa Srpske”.

Arbutina kaže da Hrvatska ima cilj koji sprovodi, ne pitajući nikoga za mišljenje i stavove.

– U nacionalnom programu sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva navodi se da za ovaj državni projekat mišljenje lokalne zajednice nije presudno. Hrvatski sabor je 15. decembra prošle godine izmijenio Zakon o radiološkoj i nuklearnoj bezbjednosti, što pokazuje da se ide na završetak projekta za odlaganje otpada – rekao je Arbutina, koji je zbog straha od posljedica za stanovništvo protiv ovog projekta.

Potpredsjednica Vlade RS i ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić kaže da Vlada RS i dalje nema zvaničnih saznanja o aktivnostima koje Hrvatska sprovodi u vezi sa potencijalnom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada.

– Nadam se da ćemo sa ostalim nadležnim institucijama FBiH i BiH nastaviti borbu i činiti sve što je u našoj moći da spriječimo odlaganje radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice i izvorišta pitke vode. U toku su aktivnosti za proglašenje prethodne zaštite područja rijeke Une, što predstavlja još jedan argument preko kojeg, uvjereni smo, ni međunarodne institucije neće preći – rekla je Golićeva.

Prethodna zaštita ovog područja može da traje najviše dvije godine, sve dok ne bude proglašen park prirode “Una”, koji bi se prostirao na površini od 2.938 hektara i obuhvatao sjeverozapadni dio Srpske, kroz koje protiče Una.

Načelnik Novog Grada Miroslav Drljača juče se nije javljao na telefon, a poslanik u Narodnoj skupštini RS iz ove opštine Vanja Bajić kaže da je očigledno da je Hrvatska čvrsto odlučila da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada, bez obzira na negodovanje stanovništva u opštini Dvor i susjednim opštinama u BiH.

– Izgleda da su uzaludni svi napori stanovništva i Vlade RS da spriječe izgradnju odlagališta, a ni proglašenje parka prirode ne zanima vlasti Hrvatske. Neozbiljno je i ponašanje članova Predsjedništva BiH, koji na posljednja dva sastanka sa hrvatskom predsjednicom nisu stavili na dnevni red ovo pitanje, a u njihovoj je nadležnosti, jer je to međudržavni problem – istakao je Bajić.

U Kabinetu člana Predsjedništva BiH iz RS Mladena Ivanića su rekli da je na svakom sastanku sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović bilo riječi o odlagalištu radioaktivnog otpada.

– Predsjedništvo je jedinstvenog stava da taj problem treba da bude riješen. Obavezali smo i Regulatornu agenciju za radijacionu i nuklearnu bezbjednost da u međunarodnim kontaktima riješi ovo pitanje. Na svim sastancima sa predstavnicima Hrvatske insistiramo na ovoj temi – istakli su u Ivanićevom kabinetu.

Pucanj u budućnost

Vanja Bajić kaže da izgradnjom radioaktivnog odlagališta sve opštine u blizini, a posebno Novi Grad, ne bi imale nikakvu perspektivu.

– Teško je i zamisliti da normalno živimo uz činjenicu da je radioaktivni otpad preko puta i da svakodnevno razmišljamo da li je zagađena voda za piće ili hrana koju konzumiramo – istakao je Bajić.

Osim Dvora i Novog Grada ugrožene bi bile i opštine Kostajnica, Krupa, Bihać, Bužim i Cazin, odnosno sveukupno oko 230.000 ljudi.

 

Izvor: Glas Srpske, autor: Svjetlana Šurlan


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: