U utorak je na Zagreb Eye Vidikovcu održan TEDxMaksimirSalon kojem su prisustvovali mnogi Zagrepčani i oni koji se tako osjećaju, te proveli ugodnu večer razgovarajući o budućnosti grada.

Četiri uvodničara vodila su nas kroz večer na 16. katu Vidikovca gdje smo svi pokazali vjernost i ljubav prema našem Gradu. Tema ovoga salona bila je arhitektura Zagreba, a salon je vodio Davor Žagar, mentor govornika i član TEDxMaksimir tima, dok je uvodnu riječ poveo nositelj licence TEDxMaksmira Karlo Matić.

Među uvodničarima bila je Sanja Cvjetko Jerković, jedna od najmlađih predsjednica Udruge arhitekata Hrvatske. Studirala je arhitekturu u Veneciji, a usavršavala se u Delftu, gdje i danas povremeno predaje. Značajan projekt koji trenutno vodi jeste kandidatura grada Zagreba kao europske prijestolnice kulture 2020. godine.
O budućem razvoju Zagreba govorio je i Teo Budanko, renomirani arhitekt i aktualni predsjednik Društva arhitekata Zagreba, a skrenuo nam je pozornost na ulogu i utjecaj mladih u gradu.

„Na koji način bi mladi mogli pokrenuti stvari na lokalnoj razini? Od kućnog savjeta preko susjedstva do četvrti, pa na koncu i do grada. Jer ovaj grad to može. Zagreb je divan srednjeeuropski grad, izuzetno ugodan za stanovanje, ugodan za pijenje kave, a savršen za studiranje. Ima nevjerojatne potencijale, samo što je vrlo zapušten. Zapušten nije Trg Bana Jelačića, ali je zapušteno izvan samog centra, zapuštena je čak i Preradovićeva ulica.“ – poručuje Budanko, uvjeren u ideju da nemamo problem s ekonomijom nego s društvom, te da se ekonomija u biti popravi vrlo lako kad je društvo zdravo.

Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Ljubomir Miščević, započeo je razgovor na temu grada i njegovog odnosa prema rijeci. Profesor Miščević ujedno slovi kao jedan od najvećih zaljubljenika u razvoj Zagreba, a najviše se okreće energetskoj učinkovistosti, posebno pasivnim kućama.

Posebno zanimljivo bilo je izlaganje ne-arhitektonca po struci, Feđe Vukića koji nas je pobliže upoznao i sa svojim istraživanjem o identitetu grada Zagreba. Ono govori o komunikacijskoj dimenziji, o simboličkom prostoru čovjeka u gradu, odnosa čovjeka prema drugim ljudima i prema ideji o gradu.

„Postoji i simbolički odnos, to je suživot čovjeka i grada. Čovjek u prostoru i odnos čovjeka prema čovjeku – to je grad. Zagreb je, poput drugih prostora u Hrvatskoj, posljedica određene situacije, hrvatske povijesti koja je prepuna kontinuiteta diskontinuiteta. Odnosno, od oslobađanja od kmetstva, od završetka globalnog feudalnog sustava do danas Hrvatska, pa tako ni Zagreb, nisu imali ni kontinuitet prosvjećene vlasti političke, a ni kontinuitet održivog i smislenog edukacijskog sustava, zato smo svi mi još uvijek kmetovi u glavi – zbog posljedica jednog edukacijskog sustava koji nas i dan danas više motivira da mislimo tuđim mislima nego da razvijamo svoje vlastite stavove – pa kako onda da prostor grada ne bude zapušten kad se tako ponašamo i tako mislimo?“ – započeo je povijesno putovanje četvrti uvodničar salonske večeri, povjesničar umjetnosti i profesor povijesti i teorije dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Feđa Vukić.

Cilj ovog salona bio je potaknuti lokalnu zajednicu na razgovor o pojedinim temama, ne nužno arhitektonskim riješenjima, s namjerom upoznavanja građana, ponajviše mlađih generacija za pronalaženje najboljih riješenja za grad koji nam je svima prirastao srcu.

„Ukoliko pojedinac ne dijeli tu ideju o gradu drugima, tog grada nema. Zato je Zagreb zapušten. Ne samo zbog toga što netko ne dijeli, ne brine, loše upravlja, gradi dekorativne spomenike, a s druge strane ljudi kopaju po smeću. Zagreb je, poput drugih prostora u Hrvatskoj, posljedica određene situacije, hrvatske povijesti koja je prepuna kontinuiteta diskontinuiteta“ – podvukao je uvodničar Vukić.

Završnim riječima najavljen je i slijedeći veliki event – TEDxMaksimirWomen koji će se održati 28. svibnja.

 Fotografije: Nikola Madunović, Sara Tilly