Ili posao ili obrazovanje

Share

Proteklih mjesec i više dana, posebno od kada su sindikati zajedno odlučili da građanima postave referendumsko pitanje slažu li se oko odlaska u penziju sa 67 godina, naravno ako sakupe dovoljno potpisa za referendum, izloženi smo agresivnoj propagandnoj kampanji kojom Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pokušavaju građanima putem svih mogućih sredstava informiranja u državi objasniti da stvari ne stoje onako kako to tvrde sindikati i da neće svi morati ići u penziju sa 67 godina. S obzirom na cijene oglašavanja, posebno na televiziji, sasvim je sigurno da je Vlada za tu propagandnu kampanju zbog straha od sindikalne akcije izdvojila ogromna sredstva, koja su se mogla i pametnije iskoristiti.

Prema tumačenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, neće svi morati u penziju sa 67 godina jer oni koji prije uđu u radni odnos, na primjer s 19 godina nakon srednje škole i odrade 41 godinu, moći će u punu penziju sa 60 godina što je pet godina ranije od sadašnjih zakonom propisanih 65 godina. Teoretski, postoji i još povoljnija varijanta: u punu penziju se može i s 55–56 godina, ako se osoba zaposli odmah nakon osnovne škole s 15 godina starosti, što zakon dozvoljava i u penziju se u tom slučaju može nakon 40–41 godine rada ili s 55–56 godina starosti. Da čovjek baš cijeli radni vijek ne bi bio nekvalificirani radnik, uz rad može upisati neki tečaj, večernju školu ili izabrati neki drugi oblik radnog usavršavanja, a ambiciozniji mogu upisati i studij na nekom od brojnih hrvatskih veleučilišta, pa tako steći i diplomu i dosta ranije otići u penziju.

Ovo je sada u fokusu javnosti i politike mada se ponekad može čuti i da je potreba za što većim stepenom obrazovanja, za završetkom srednjih, viših i visokih škola, pa i cjeloživotno obrazovanje glavni faktor općeg napretka države. Navode se primjeri nekih organiziranih i naprednih zemalja, koje bi trebale biti uzor i Hrvatskoj da bi postala zemlja znanja. Djeci se na teret društva tako nabavljaju besplatne bilježnice, knjige, tableti, laptopi, pametne ploče i ostalo, što u cijelosti podržava i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Tako su sada ljudi dovedeni u nedoumicu što ukazuje da ni sama Vlada ne zna što čini i kojim bi putem išla: da li poslušati jedno ministarstvo i odmah se zaposliti pa ići u penziju ranije ili drugo koje pledira za što više obrazovanje kako bi država bolje i brže napredovala, ali tada raditi do 67 godina, pošto jedno drugo isključuje.

Dakle, ranija penzija znači ranije zapošljavanje i niži stepen obrazovanja, a viši stepen obrazovanja znači kasnije zapošljavanje i kasniju penziju. Pred ljudima, djecom i roditeljima je izbor, uz mogućnost da neka druga vlada kroz neki broj godina donese neke suprotne odluke jer nitko ne može garantirati da će HDZ uvijek biti na vlasti ili da neće promijeniti neke svoje temeljne odrednice koje trenutno vrijede. U ovom slučaju, hamletovska dilema bi glasila: u školu ili na posao – učiti ili raditi, pitanje je sad.

Share