Izložba „Jasenovac – pravo na nezaborav“ u Njujorku

Piše: P-portal.net

Povodom 75 godina od osnivanja Jasenovca, u Njujorku će 27. januara, na Dan holokausta i Dan Sv. Save, biti otvorena izložba koja je najavljena kao najveća postavka o Jasenovcu priređena …

Povodom 75 godina od osnivanja Jasenovca, u Njujorku će 27. januara, na Dan holokausta i Dan Sv. Save, biti otvorena izložba koja je najavljena kao najveća postavka o Jasenovcu priređena ikada u inostranstvu. Izložbu „Istina o Jasenovcu – pravo na nezaborav”, na kojoj će biti izloženo 180 panoa sa tekstovima Međunarodne ekspertske grupe istoričara, 25 skulptura vajara Ljubiše Mančića i Katarine Tripković i 21 crtež slikara Dragana Jelovca, autentični predmeti Memorijalnog centra Donja Gradina i knjige o ovoj tematici, organizovali su Institut za holokaust iz Izraela i Institut za Jasenovac iz Njujorka, uz podršku ministarstava spoljnih poslova Srbije i Izraela. Na postavci će do 30. januara biti izložena građa iz arhiva Izraela, Nemačke, SAD, Italije, Norveške, Republike Srpske, Hrvatske i Srbije.

Tim povodom u Njujorku boravi srpska delegacija od 23 člana čiji je šef Vladimir Božović, savetnik premijera Vlade Republike, a članovi Ivan Kostić, predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Narodne skupštine RS, preživeli logoraši, 15 naučnih istraživača, dva ambasadora Unicefa i umetnici.

Direktor Međunarodne ekspertske grupe istoričara za pripremu 180 panoa izložbe je prof. dr Gideon Grajf, glavni istoričar holokausta i ekspert za Aušvic Instituta za holokaust „Šem Olam” iz Izraela, a izložbu će otvoriti reditelj Emir Kusturica, umetnički direktor izložbe, ambasador Unicefa, direktor Andrić Instituta i potpisnik Memoranduma o saradnji srpske i jevrejske akademske zajednice i dijaspore.

U subotu, 28. januara, biće otvorena naučna konferencija „Istorijska radionica – Jasenovački magnum crimen” na kojoj će kao predsedavajući govoriti prof. Grajf, a kopredsedavajući biće: Kusturica, Beri Lituči, profesor istorije na Medgar Evers koledžu u Njujorku i osnivač njujorškog Instituta za istraživanje Jasenovca, Knut Fluvik Toresen, istoričar iz Osla i istraživač Centra „Simon Vizental” u Izraelu i prof. dr Dragana Radojičić, direktor Etnografskog instituta SANU.

[pullquote class=”full”]

Podsetićemo čitaoce na sam proces pripreme ovako velike izložbe. O nameri da se održe komemorativne manifestacije u Njujorku javnost je upoznata u julu 2016, tokom predavanja prof. dr Gideona Grajfa u Andrićevom institutu u Višegradu, kao i na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde su prisustvovali predstavnici Narodne skupštine Srbije i Jasenovačkog odbora Svetog arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve.

Usledilo je potpisivanje Memoranduma o razumevanju između Andrićevog instituta, Instituta za holokaust iz Tel Aviva, Instituta za Jasenovac iz Njujorka, Instituta za uporedno pravo i Etnografskog instituta SANU u Ministarstvu spoljnih poslova, u prisustvu ministra Ivice Dačića i dr Alone Fišer Kam, ambasadora Izraela. Jedan od sledećih zajedničkih koraka je organizovanje svetske konferencije o holokaustu i genocidu u NDH, koja će biti održana u aprilu u Andrićgradu.

Šestog oktobra u Narodnoj Skupštini RS usledio je hiring (javno slušanje), prvi u istoriji srpskog parlamenta o zaštiti kulture sećanja na Jasenovac, u kojem su učestvovali istoričari i borci protiv rasne diskriminacije iz sedam zemalja, udruženja logoraša, diplomatski kor i poslanici.

Koordinator projekta srpsko-jevrejske akademske zajednice i dijaspore „Jasenovac-75-Njujork”, dr Ljiljana Nikšić, ambasador u MSP, tom prilikom ukazala je da o NDH treba da govore istorijske činjenice svetskih arhiva i eksperti, „jer oko NDH i Jasenovca ne sme da postoji sukob dve regionalne istoriografije koje vode rat sećanja o jasenovačkim žrtvama”. Prof. Grajf je tom prilikom rekao da je teško poverovati da je Jasenovac čak i danas prilično nepoznat u međunarodnim krugovima, uprkos njegovom velikom značaju za istoriju holokausta.

„Posebnost ovog logora za istrebljenje (Jasenovca) proizilazi iz dva razloga. Prvi razlog je taj što je po metodama likvidacije bio surovije gubilište nego Aušvic. Za Aušvic – Birkenau karakteristična je industrijalizacija ubijanja u gasnim komorama i krematorijumima, kao i sistematičnost sa kojom je na hiljade ljudi – pre svega Jevreja – deportovano i tu ubijeno. Načini ubijanja u Jasenovcu su bili potpuno drugačiji u pogledu praktičnog sprovođenja. Čitajući svedočenja nekolicine preživelih, stičemo utisak da je Jasenovac čak mnogo dijaboličnije i užasnije mesto nego Aušvic. Drugi i još važniji aspekt koji čini Jasenovac i njegove žrtve toliko značajnim jeste i činjenica da je to bio jedini logor te vrste u kome su se masovna ubistva odvijala u potpunosti bez uplitanja i učešća nemačkih trupa, esesovaca i drugih snaga. Ovo je jedinstveni deo istorije holokausta, jer je to logor koji je izgrađen, osnovan i kontrolisan samo od strane ustaških vlasti, a koji je, naravno, bio prihvaćen i dobio podršku od strane nacista Nemačke”, rekao je tada profesor Grajf.

[/pullquote]

Izložbu o genocidu i holokaustu u NDH-a realizovao je njujorški Institut za Jasenovac koji u tom gradu već 15 godina organizuje godišnje konferencije o ovom logoru. Grad Njujork je, podsetimo, jedini inostrani grad koji je doneo zvaničnu odluku da se 22. april, Dan proboja jasenovačkih logoraša proglasi za Dan Jasenovca (Jasenovac Remembrance Day), koji se obeležava svake godine od 2005. godine u Njujorku.

Park holokausta u Njujorku jedini je inostrani memorijalni park u svetu gde postoji spomenik Jasenovcu koji je podigla srpska dijaspora. A centralna komemoracija Međunarodnog dana holokausta obeležava se u Ujedinjenim nacijama svakog 27. januara, pa otuda i pomen jasenovačkim žrtvama u Njujorku, koji će biti obeležen i u sedištu UN, kao i u Parku holokausta, u prisustvu srpske i jevrejske dijaspore.

Povodom njujorške izložbe svoj stav izneo je i Vasilije Krestić, akademik i predsednik Društva za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku. Krestić ocenjuje da je izložba zasnovana na međunarodnim aktima, izbalansirana i politički promišljena. Dodaje da citiranje inostranih izvora na ovoj izložbi doprinosi objektivnosti i ukazuje da je reč o postavci koja je pravovremena, doprinosi zaštiti naših spoljnopolitičkih interesa i čuva kulturu sećanja na srpske žrtve u NDH.

 

Izvor: Politika, autor: Mirjana Sretenović

Naslovna fotografija: crtež Dragana Jelovca


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: