Jubilej – 40. godina serije “Grlom u jagode”

Piše: P-portal.net

Te 1976. godine održane su Olimpijske igre u Montrealu, Severni i Južni Vijetnam formalno se ujedinjuju u Socijalističku Republiku Vijetnam, Džimi Karter je postao američki predsednik, a na Televiziji Beograd …

Te 1976. godine održane su Olimpijske igre u Montrealu, Severni i Južni Vijetnam formalno se ujedinjuju u Socijalističku Republiku Vijetnam, Džimi Karter je postao američki predsednik, a na Televiziji Beograd emitovana je serija Grlom u jagode.

Ovaj jubilej – 40. godina od prvog prikazivanja jedne od najvoljenijih, najgledanijih i najboljih domaćih televizijskih serija biće proslavljen u Dvorani Kulturnog centra u Beogradu od 28. do 30. oktobra izložbom fotografija, predstavljanjem knjige o fenomenu dugovečnosti ove serije Grlom u jagode – 40 godina TV serije, razgovorima sa ekipom, kao i prvim projekcijama na bioskopskom platnu.

Grlom u jagode je priča o svakodnevici Baneta Bumbara, njegove porodice i prijatelja od 1960. godine, kada je njemu bilo petnaest, do 1969. godine. Napisali su je Rajko Grlić i Srđan Karanović, koji ju je i režirao. Bane Bumbar je bio Branko Cvejić, Uške – Aleksandar Berček, Miki Rubiroza – Miki Manojlović, Boca – Bogdan Diklić, Seka – Đurđija Cvetić, Goca – Gordana Marić, Lepa – Zlata Petković, Banetovi roditelji su bili Olivera Marković i Danilo Bata Stojković, a baka – Rahela Ferari.

Razvoj jedne generacije završen je deset godina kasnije Karanovićevim filmom Jagode u grlu.

– Ne znam šta bi bila tajna uspehe ove serije. Svi smo je radili strasno i ambiciozno. Hteli smo da bude zabavna i da liči na neko lako štivo a opet da ne bude baš laka. Želeli smo da je gledaju sve generacije. I trudili smo se da odiše nekim duhom Beograda i nekim prošlim vremenima – kazao je na konferenciji za novinare Srđan Karanović, dodajući da je ponosan što je upravo ovaj projekat biti obeležen na ovaj način.

On je napomenuo da je Grlom u jagode snimao kao veliki film u nastavcima, gde bi svaka epizoda bila jedinstvena, ali bi sve bile povezane u celinu.

– Tri godine sam živeo sa tom serijom. To je bio jedan veliki logor koncentracije u kome sam tavorio 365 dana 24 sata. Ali verovao sam da će to biti dobro. Trudio sam se da to bude solidno, a ne dugovečno – istakao je reditelj.

Prema njegovim rečima, ta serija je bila prelivena nostalgijom.

– Ja sam bio nostalgičan, dok sam 70-ih pisao seriju, za 60-im. Nostalgija je više oblik života. Cela serija je nostalgična, ali zato u filmu Jagode u grlu nostalgije postoje samo u toku špice. Posle je samo gnusna stvarnost – priča Karanović.

Na pitanje kako bi danas živeli njegovi junaci, Karanović odgovara da je sve što je imao ozbiljno da kaže o toj generaciji rekao filmom Jagode u grlu.

– Pretpostavljam da bi pola snimajućih dana bilo u inostranstvu jer bi njihova deca sigurno otišla u inostranstvo. Neki bi završili na raznim ideološkim stranputicama a ostali bi hranili golubove u parku i igrali šah – naglasio je Karanović.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=iIkuEbmkBSU[/youtube]

 

Serija govori o periodu puberteta, odrastanja, što je, kako kaže reditelj, nešto najveselije u ljudskom životu. Prema njegovim rečima, vrlo je zanimljivo kada mladi ljudi vrlo često prave greške, idu “grlom u jagode”. Na pitanje čija je ideja bila da se serija zove Grlom u jagode, Karanović kaže da ne može da se zakune, ali da misli da je bila Gorana Markovića.

– Serija je imala radni naslov Kako sam postao čovek. Svaka epizoda se, ako se sećate, završava kada neko Banetu nakon njegovog poraza kaže: “Sad si postao čovek”. Ali ovaj naslov suviše je asocirao na Kako se kalio čelik koji je imao aluzije na prethodne generacije – objasnio je Karanović dodajući da je naslov za kasniji film Jagode u grlu o drugim vremenima, drugim događajima i temama, smislio sam, kao potpuno drugačiju stranu života.

Branko Cvejić je kazao da se tokom snimanja ni na koga nisu ugledali već na život oko sebe.
– Ta serija je postala fenomen, verovatno zato što je jako dobra – kazao je Cvejić.

Za Bogdana Diklića ovo je bila prva velika uloga, koju je dobio kao student na Akademiji.
– To je najznačajnija pojava u mom životu a ne samo na profesionalnom aspektu. Pored tih inteligentnih, duhovitih ljudi sam stasavao. Pomogli su mi u sticanju samopouzdanja – kazao je Diklić.

Inače, ovaj glumac je idejni tvorac obeležavanja ovog jubileja. On je fotografkinji Maji Medić na jednom snimanju spomenuo da će uskoro biti 40 godina od prikazivanja serije, a da se toga niko neće setiti. Medić je u razgovoru sa Stefanom Arsenijevićem, rediteljem i gostom-urednikom DKC-a, predložila da organizuju izložbu fotografija na ovu temu.

– Spremajući se za izložbu, razgovarali smo sa Srđanom Karanovićem i Brankom Cvejićem o ljudima koji su učestvovali, anegdotama… Od tog materijala napravili smo knjigu Grlom u jagode – 40 godina TV serije, koja će biti objavljena u izdanju Kulturnog centra Beograda i Vulkan izdavaštva tokom predstojećeg Sajma knjiga – objasnio je Arsenijević.

Autor: M. Krtinić

Izvor: Danas


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: