Klasić: Da smo normalna zemlja, o Jasenovcu bi raspravljali psiholozi

Share

Dvorana Privrednika u Zagrebu bila je pretijesna da bi primila sve koji su u utorak htjeli pogledati dokumentarni film Ivana Jovića „Zaveštanje“ i čuti poznatog historičara Hrvoja Klasića. Prisutni su s vidljivim emocijama pratili film koji kroz iskaze onih koji su prošli strahote Jasenovca govori o ustaškim zločinima, nakon čega je Klasić rekao da bi se u normalnim zemljama ljudi nakon ovakve projekcije razišli u miru i tišini.

– U hrvatskom društvu postoje dvije velike sramote. Prva je što i nakon 70 godina moramo raspravljati o tome je li Jasenovac postojao i kakav je bio karakter tog logora. Da smo normalna zemlja, danas o Jasenovcu ne bi raspravljali povjesničari, nego bi zbog njegovog opsega i karaktera o tome razgovarali psiholozi i psihijatri – rekao je ovaj historičar i zatim dodao da je druga sramota što se ‘Zaveštanje’ ne prikazuje u većoj dvorani ili na HTV-u.

– Osjećamo se kao prvi kršćani koji su se u vrijeme progona okupljali u katakombama sa svojim istomišljenicima, dok vani na ulici mladi viču ‘Za dom spremni’. Zbog onoga što se događalo u NDH, kao i zbog aktualnog negiranja tih zločina se sramim, ali ne kao Hrvat, nego kao čovjek – rekao je Klasić i objasnio zašto ne pristaje dolaziti na tribine na kojima učestvuju revizionisti, falsifikatori i negatori historije.

– Organizatori takvih tribina kažu da žele čuti i drugu stranu, ali u pitanjima kao što je ovo ne postoji druga strana. Da li bi se u Njemačkoj mogle organizirati skupovi na kojima bi netko negirao holokaust i druge zločine? U toj zemlji danas imamo brojne muzeje posvećene žrtvama nacizma, a tko pozdravlja nacističkim pozdravom, ide u zatvor – rekao je Klasić i zatim objasnio da situacija kojoj svjedočimo u Hrvatskoj traje od početka 1990-ih godina, odnosno perioda od kada antifašisti gube, a fašisti dobivaju ulice koje nose njihova imena.

– Neki traže da se ukloni naziv trga koji nosi ime Josipa Broza Tita. Da li bi onda trebalo ukloniti i imena ulica i trgova Franje Tuđmana koji je također zapovjedno odgovoran za zločine, iako nije procesuiran? Ako se Tita povezuje sa zločinima, zašto svoje ulice ne bi imali borci koji su poginuli do 1945. godine i koji nisu krivi za nikakve križne puteve i jazovke – upitao je historičar.

Na pitanje moderatora Saše Kosanovića u kojoj se mjeri ranije moglo govoriti o ovoj temi, Klasić je rekao da postoji velika količina građe s iskazima žrtava, ali da one o svojim iskustvima za vrijeme Jugoslavije nisu govorile u javnosti, makar ne svojom voljom.

– Iz današnjeg iskustva vidimo da guranje pod tepih nije bila najbolja opcije – rekao je Klasić koji je naveo i da se danas zbog atmosfere u društvu mnogi historičari plaše jasno i glasno reći svoje stavove.

Publika, u kojoj su bili i pojedinci koji su preživjeli golgotu 1940-ih, aktivno je učestvovala u diskusiji. Podsjetimo, ‘Zaveštanje’ je prvi put u Zagrebu prikazano 22. aprila u Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji ‘Katarina Kantakuzina Branković’. Ekipa na čelu s Jovićem film je radila nekoliko godina, a tokom tog procesa je sakupila 94 iskaza preživjelih logoraša.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović

Share