Bez službenih predstavnika srpske i židovske manjine, bez predstavnika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatska i bez oporbenih zastupnika lijevog centra održana je u petak, 22. aprila, u Spomen-području Jasenovac komemoracija za gotovo 84.000 žrtava ustaškog logora Jasenovac. Iako je u znak prosvjeda najstarija preživjela logorašica Pava Molnar zatražila da se ne čita njeno pismo, ipak je pročitano u interpretaciji glumice Branke Cvitković.

Jasenovac – simbol zla, zla koje nije haralo samo ovdje i samo tada, zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome i drugima, prema onima koji drugačije misle.  Zašto ova gorka, mračna i tragična škola ima tako slabe učenike?

Devedesetpetogodišnja Pava Molnar, koja je u logoru završila kao skojevka, kazala je naknadno da joj nije krivo što je pismo ipak pročitano.

Na službenoj komemoraciji bili su premijer Tihomir Orešković, predsjednik Sabora Željko Reiner, četiri ministra među kojima i kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je nizom aktualnih izjava i postupaka sredinom devedesetih izazvao ogorčenje velikog dijela javnosti, umjesto predsjednice, koja je u Sjedinjenim državama, bio je njen izaslanik, dvostruki oskarovac Branko Lustig, čiji je otac kao Židov također stradao u Jasenovcu.

Pročitana su i tri pisma jasenovačkih logorašica i logoraša iz knjige Maje Kućan „Pisma iz logora“ koja su podsjetila na užas tog logora. Na komemoraciji je bilo više veleposlanika, među kojima i izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman.  

Bilo je predstavnika židovske, srpske i romske manjine, ali od njihovih krovnih predstavnika bio je samo zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, a ostali su zbog relativizacije i revitalizacije ustaštva u hrvatskom društvu bojkotirali komemoraciju.

– Današnja demokratska hrvatska država nije utemeljena  niti na ustaškom režimu NDH i zločinima koje je učinio, niti na totalitarnom komunističkom režimu  i zločinima koje je taj režim činio – od Bleiburga i križnih putova do Golog otoka – rekao je nakon komemoracije, predsjednik Sabora Željko Reiner o utemeljenju moderne Hrvatske.

Na službenoj komemoraciji nije bilo političkih govora, niti uobičajenog židovskog vjerskog obreda, jer su je bojkotirale i Koordinacija židovskih općina Hrvatske i njihov rabin Lucijan Moše Prelević i vjerska zajednica Bet Israel i njihov rabin Kotel Da-Don. Molitve su za ubijene u Jasenovcu izmolili sisački imam Alem ef. Crnkić, jasenovački katolički župnik Pejo Oršolić i pravoslavni svećenici Luka Bosanac i Dragan Gaćeša.

U petak ujutro je u nedalekoj pravoslavnoj crkvi u selu Mlaka održana liturgija za žrtve jasenovačkog logora, kojoj su nazočili i predstavnici Srpskog narodnog vijeća, a u znak solidarnosti i predstavnici židovske manjine i hrvatskih antifašista. Zagrebački episkop Porfiije poručio je da je relativizacija zločina veći grijeh od zločina samog.

– Zato što oni koji pokušavaju da minimiziraju, da relativizuju  zlo u stvari daju signal da je to dobar put, da nije loše činiti zlo, samo je važno kako i na koji način ga opravdati i maskirati – kazao je Porfirije.

Na liturgiji su bili i ministar kulture Hasanbegović i ministar rada u Vladi Srbije Aleksandar Vulin.

Poslijepodne će na Trgu žrtava fašizma u centru Zagreba biti održana alternativna komemoracija žrtvama jasenovačkog logora. Tamo će govoriti predsjednik Antifašističke lige Republike Hrvatske Zoran Pusić, potomak žrtve Holokausta Danijel Ivin, predstavnici Romskog nacionalnog vijeća i povjesničari Nataša Nataušić i Hrvoje Klasić.

Navečer će inicijativa Kulturnjaci 2016, koja traže Hasanbegovićevu ostavku, na četrdesetak lokacija u 25 hrvatskih gradova javno čitati ulomke iz Eseja o vječnom fašizmu Umberta Eca.

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske odat će počast žrtvama jasenovačkog logora u nedjelju, a pridružit će im se predstavnici srpske i židovske manjine i saborski zastupnici lijevog centra.

Bojkot židovskih  i srpskih predstavnika i hrvatskih antifašista, kao predstavnika tri od četiri najveće grupe žrtava ustaškog logora Jasenovac – izraz je prosvjeda na učestale ekscese izvikivanja ustaškog pozdrava (prijateljska nogometna utakmica Hrvatska – Izrael u Osijeku, prosvjed pred Agencijom za elektroničke medije), na koje je vlast reagirala mlako i apstraktnom osudom „svih totalitarizama“.

Oštrije osude ustaškog režima i ustaških zločina pojavile su se tek pred desetak dana, nakon najave bojkota jasenovačke komemoracije prvo od strane židovske, a potom i od strane srpske manjine i hrvatskih antifašista, ali i nakon posjete Zagrebu posebnog izaslanika američkog State Departmenta za pitanje Holokausta Nicholasa Deana. 

Komemoracija u Jasenovcu održava se na spomen proboja preostalih logoraša iz logora 22. travnja 1945, i sve do ove godine okupila bi u Jasenovcu predstavnike hrvatskih vlasti i svih grupa žrtava – Srba, Roma, Židova i hrvatskih antifašista.

Autor: Enis Zebić, izvor: Radio slobodna Evropa