Konferencija o Rosi Luxemburg, povodom stogodišnjice ubojstva

Share

Rosa Luxemburg jedna je od najposebnijih ličnosti u povijesti socijalističkog pokreta. Rođena je 5. marta 1871., u godini Pariške komune, u židovskoj obitelji, u poljskom gradiću Zamość. Svoje prve političke aktivnosti započela je rano, gotovo u tinejdžerskim godinama, organizirajući – ni manje ni više – generalni štrajk. Studirala je filozofiju, povijest, politiku, ekonomiju i matematiku. Doktorsku disertaciju, Industrijski razvoj Poljske, obranila je na Sveučilištu u Zürichu čime je stekla doktorat iz prava, kao jedna od rijetkih žena koje su u to vrijeme uopće imale priliku studirati, a kamoli doktorirati. Bila je socijaldemokratkinja, komunistkinja, revolucionarka, antiratna aktivistkinja, jedna od vodećih političarki Druge internacionale.

Luxemburg je jedna od onih autorica na koju se često pozivamo u najrazličitijim situacijama ali koju se veoma rijetko čita, prevodi, o kojoj se premalo piše. Unatoč sve većoj svjetskoj pažnji zadnjih godina posvećenoj njezinom nasljeđu, Luxemburg je i danas izrazito zanemarena na prostorima bivše Jugoslavije. Premda su njezini glavni teorijski radovi već prevedeni u Jugoslaviji – Akumulacija kapitala: Prilog ekonomskom objašnjenju imperijalizma (1955), Izabrani spisi (1974) i Uvod u nacionalnu ekonomiju (1975) – doista je neobično u kolikoj su mjeri njezina djela bila, i ostala, marginalizirana. Možda je još nevjerojatnija činjenica da je i najutjecajniji jugoslavenski marksistički časopis Praxis (1964. – 1974.) uspio u cijelosti zaobići rad Rose Luxemburg, čak i kad su temati Praxisa bili posvećeni raspravama o nacionalizmu, kritici birokracije, demokraciji, imperijalizmu, dakle, temama kojima se Luxemburg iznimno mnogo bavila.

Ovom konferencijom organizatori namjeravaju tu situaciju mijenjati. Pokušat će zacrtati osnovne koordinate kojima bismo se mogle/i nadalje analitički i politički kretati uz Luxemburg i njezine ideje. Izlaganjima i razgovorima na konferenciji planira se fokusirati teorijska pažnja na Luxemburg i uključiti njezino nasljeđe u suvremene marksističke diskusije o kapitalizmu, imperijalizmu i kolonijalizmu, kritici političke ekonomije, te dovesti radove Luxemburg u vezu s pitanjima o demokratizaciji društva, humanizmu, antinacionalizmu, političkom organiziranju, socijalističkoj politici, historijskom revizionizmu, odnosu reforme i revolucije, antifašizmu, antirasizmu, feminizmu. Ideja je da se pokuša izbjeći prekomjerna memorijalizacija lika Rose Luxemburg, a čim je moguće više njezina djela uključiti u aktualne društveno-političke rasprave.

Reforma ili revolucija: Stogodišnjica ubojstva Rose Luxemburg

PROGRAM

Petak, 26. 04. 2019. – Subota, 27.04.2019. // Filozofski fakultet i „Privrednik” (Preradovićeva 18)

  1. 04. 2019. // Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, soba A 101

16.00–19.00 // Projekcija filma Rosa Luxemburg (123’), rež. Margarethe von Trotta (Diskusiju o filmu s prof. emeritom Nadeždom Čačinovič moderira Hana Samaržija)

Pauza: 19.00-19.30

19.30–21.00 // Plenarno izlaganje
Rory Castle Jones: Who Was Red Rosa? The Background, Family and Identity of Rosa Luxemburg // Tko je bila Crvena Rosa? Pozadina, obitelj i identitet Rose Luxemburg (Moderira: Ankica Čakardić)

  1. 04. 2019. // „Privrednik”, Preradovićeva 18/1

9.00–9.20 // Registracija i pozdravne riječi

  1. PANEL // Reforma i revolucija (9.20–11.10) // Moderira: Nikola Tomašegović
  2. Anja Ilić // Izdana revolucionarka: Roza Luksemburg na nišanu reformizma
    2. Lorena Drakula // Još jednom o socijalnim reformama i revoluciji
    3. Juraj Katalenac // Samoaktivnost radničke klase: Nasljeđe Rose Luxemburg
    4. Andreja Gregorina // Rosa Luxemburg i Clara Zetkin: Politička suradnja kao revolucionarna praksa

Pauza: 11.10–11.30

  1. PANEL // Kritika političke ekonomije (11.30–13.00) // Moderira: Maja Solar
  2. Lina Gonan // Važnost monetarne teorije vrijednosti Rose Luxemburg za suvremenu teoriju
    2. Ante Andabak // Dalekovidnost ekonomske misli Rose Luxemburg
    3. Leontina Arežina // Luksemburgina teorija akumulacije iz perspektive političkog marksizma

Pauza: 13–14.30

PLENARNO IZLAGANJE // (14.30–15.30)

Ankica Čakardić // Od teorije akumulacije do teorije socijalne reprodukcije: Što je luksemburgijanski feminizam? (Moderira: Andreja Gregorina)

Pauza: 15.30–16.00

III. PANEL // Polemike i historija (16.00–17.50) // Moderira: Mislav Stublić

  1. Luka Bogdanić // Polemika između Lenjina i Luxemburg o nacionalnom pitanju
    2. Viktorija Ćurlin // Carstvo i imperijalizam: Razlike u pristupima Rose Luxemburg i Vladimira Lenjina
    3. Stefan Gužvica // Dani koji nisu potresli svet: Jugoslavija i lekcije iz revolucija 1919. godine
    4. Aleksandar Matković // Budućnost i prošlost nemačkog fašizma: 1919.–2019.

Pauza: 17.50–18.05

  1. PANEL // Rosa Luxemburg – nekad i danas (18.05–19.30) // Moderira: Đurđica Čilić
  2. Krešimir Zovak // Sjećanje na Rosu Luxemburg u dekomuniziranoj Poljskoj
    2. Petra Kurtović // Rosa Luxemburg i feminizam
    3. Ivana Hanaček // Od ikonoklazma do revizionizma: Nevolje s reprezentacijom revolucionarke

Konferenciju organiziraju Ankica Čakardić i Andreja Gregorina u suradnji s Inicijativom za feministički Filozofski.

Facebook event dostupan je ovdje.

Share