Kredit za sadnju uzgojenih drenjina

Share

Poljoprivredna zadruga „Eko razvoj“ iz sela Klinac pokraj Petrinje dobila od Tesla banke kredit iz njenog programa razvoja zadrugarstva i male privrede

– Bavimo se eko proizvodnjom. Imamo zasađenih 16 hektara ekološke raži, tri hektara zobi i hektar i pol tritikala, jednog od hibrida žitarica, priča nam Dragan Milić, izvršni direktor Poljoprivredne zadruge Eko razvoj iz sela Klinac pokraj Petrinje koja je potpisala ugovor o kreditu u vrijednosti od 20.000 eura s Tesla bankom a koji je namijenjen razvoju zadrugarstva i male privrede. Prije tri godine zasadili su i 5.200 sadnica šljive koja već daju rod, ali puni prinos imat će kroz dvije godine. – Sve proizvedene žitarice koje imaju eko certifikate otkupljuje nam tvornica dječje hrane Vivera iz Gline. Naime, radi se o 14 tona žitarica a zainteresirani su i za otkup brašna pa ćemo investirati i u mlin, objašnjava Milić.

A nedavno bez struje i vode

– Osnovna namjena kredita kojeg smo dobili od Tesla banke je kupovina sadnica uzgojenih drenjina. Već sad postoji interes za drenjine koje se skupljaju u šumi i koje, bez selekcije, dostižu cijenu od četiri kune za kilogram. Organski uzgojene drenjine dostigle bi i veću cijenu, napominje Milić i dodaje da će se novcima od kredita Tesla banke kupiti sadnice drenjina od Instituta za ratarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. – Jedna sadnica košta deset eura, a mi ćemo kupiti ukupno 1.200 i zasaditi ih na 2,5 hektara. Od ostatka novca nabavit ćemo strojeve za preradu voća ali i riješiti sistem za navodnjavanje voćnjaka. Nakon pet godina rod uzgojenih drenjina mogao bi dostići i 35 tona po hektaru, nada se Milić.

Potpisivanju ugovora o kreditiranju pored predstavnika PZ Eko razvoj prisustvovali su predsjednik vojvođanske vlade dr. Bojan Pajtić, predsjednik uprave Tesla banke Zvonko Agičić i čelni ljudi Grada Petrinje na čelu s gradonačelnikom Željkom Nenadićem.

Selo Klinac samo do prije nekoliko godina nije imalo ni struje ni vode a sada u selu živi 30-ak stanovnika. Od glavne prometnice Petrinja Hrvatska Kostajnica do sela Klinac vodi makadamski put koji se redovitim nasipanjem održava ali mještani očekuju pomoć od Grada Petrinje kako bi već sljedeće godine mogao biti asfaltiran.

– Naša zadruga važna je za selo. Privremeno smo zaposlili četvoricu mlađih ljudi. Imamo jednog stalno zaposlenog i još šestoricu povremenih zaposlenika. Kada se ukaže potreba, sezonski, na poslovima radi i po 10 do 15 radnika, kaže Milić i očekuje da će se ostvarivanjem planiranih projekata zaposliti i više ljudi jer će samo za rad u voćnjacima trebati osam radnika.
– U dosadašnjem radu značajnu pomoć pružio nam je i Centar za razvoj Srpskog narodnog vijeća preko kojeg smo dobili traktor, rekao je Milić i dodao da uz daljnja ulaganja u razvoj  eko proizvodnje i preradu voća i žitarica za što postoje dobri uvjeti jer na ovim područjima nema zagađivača, razvijat će i pčelarstvo s obzirom na značajan broj stabala bagrema i kestena od čijeg se polena dobiva kvalitetan med. Za razvoj pčelarstva, odnosno nabavku košnica i formiranje mreže pčelara, zadruga će nastojati povući sredstva iz evropskih fondova za prekograničnu suradnju a tu su našli partnera u EKON-u iz Sarajeva preko koga će nabavljati i distribuirati opremu za pčelarstvo.

Podržati povratnike

– Dobrodošao je svaki projekt, pogotovo kad potiče od domicilnih ljudi koji se vraćaju i od strane mladih ljudi koji nedostaje na ovim našim područjima, rekao je gradonačelnik Željko Nenadić i podsjetio da gradske vlasti pomažu i projekt ekoproizvodnje u selu Joševici.  

– Za nas u gradskoj upravi svi projekti koji uključuju povratak mladih ljudi i povećanje obradivih površina dobrodošli su jer smo se prije svega opredijelili da stavimo u funkciju prostore koji su poslije «Oluje» ostali neobrađeni i nenaseljeni. Cilj nam je da naše prostore koji su bogom dani stavimo u funkciju gospodarstva jer čim se podigne  poljoprivreda doći će i ljudi. Ako nema posla, nema povratka, prostori su prazni i zapušteni i nikome ne koriste. Za svaku je pohvalu svako nastojanje koje ovaj naš kraj pokušava osmisliti u gospodarskom i turističkom smislu, rekao je Nenadić.

Pročelnik za gospodarstvo Grada Petrinje Ante Marić podsjetio je na dosadašnje napore Petrinje za razvoj poljoprivrede i osposobljavanje ljudi koji se njom bave. – U selu Bačuga formirali smo Centar za šljivu  i kesten, jedinstvenu obrazovnu ustanovu za edukaciju odraslih za specijalizirana zanimanja u poljoprivredi. Jedini u regiji imamo verificiran program  za edukaciju ekoloških poljoprivrednika, znači za cijelu Hrvatsku, BiH, Sloveniju pa i šire jer je nedostajalo ili nije bilo strukovnih usmjerenja za eko proizvodnju. Ove godine smo koristili i  fondove EU – IPA fond od 1,5 milijuna kuna za edukaciju poljoprivrednika, pa je 188 polaznika nedavno završilo tečaj potpuno besplatno, kazao je Marić.

Dr. Bojan Pajtić nakon potpisivanja ugovora o kreditiranju od strane Agičića i direktorice zadruge Jasmine Fracasseti izjavio je da vlada Vojvodine nastavlja  podržavati povratnike u Hrvatskoj i njihovu integraciju, koja je, kako je ocijenio, nemoguća bez ekonomske podloge, bilo da se radi o poljoprivrednoj proizvodnji ili o poslovanju malih i srednjih poduzeća.

– Vjerujem da će program eko-proizvodnje uspjeti. Jer nama se otvara EU, ne u političkom nego u ekonomskom smislu za proizvodnju eko hrane. Ova zemlja skoro 20 godina leži neobrađena, a izuzetno je pogodna za proizvodnju eko hrane. Evropa žudi za takvom hranom i spremna je za nju platiti visoku cijenu, zaključio je dr. Pajtić.

Share