Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godini

Share

Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu koji pruža uvid u kršenja, probleme, izazove i prijepore u području zaštite i promicanja ljudskih prava koji su obilježili 2018. godinu.

Izvještaj je nastao na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i provedenih intervjua s više od 50 organizacija civilnog društva te članova akademske zajednice.

Izvještaj pokazuje da je trend snažne društvene polarizacije na konzervativne i liberalne vrijednosti nastavljen i u 2018. godini. Na društvenu polarizaciju dodatno su utjecale dvije narodne referendumske inicijative, stanje u medijima i pritisci kojima su novinari izloženi zbog sudskih postupaka te dodatno urušavanje javne funkcije HRT-a. Na udaru negativnih društvenih tendencija u 2018. godini su se našli prava na reproduktivno i seksualno zdravlje žena, prava LGBTIQ+ osoba i prava nacionalnih manjina.

Usprkos donošenju Zakona o zaštiti zviždača, ni u 2018. godini ljudska prava nisu bila visoko na listi prioriteta Vlade i Hrvatskog sabora. Nakon višegodišnjih kašnjenja, Hrvatska je i dalje bez temeljnih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava, poput Nacionalnog plana zaštite i promocije ljudskih prava, Nacionalne politike ravnopravnosti spolova i drugih javnih politika. Hrvatska je propustila ratificirati važne međunarodne konvencije poput Europske socijalne povelje (revidirane) i UN-ove Konvencije o sprječavanju prisilnih nestanaka.

Autori Izvještaja ističu i velike nejednakosti između urbanih i ruralnih područja u kojima se bilježe veće stope nezaposlenosti i siromaštva. Oko 20 posto građana živi u riziku od siromaštva.

Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje, a u nastavku prenosimo dio koji se odnosi na srpsku zajednicu.

SRPSKA NACIONALNA MANJINA

U 2018. godini ni jedno od manjinskih pitanja koje se odnosi na srpsku nacionalnu manjinu nije riješeno niti se uočava pomak, uključujući registraciju manjinskih škola, olakšanje povratka izbjeglica, povratak imovine, procesuiranje ratnih zločina nad srpskim civilima i dr.

Govor mržnje, diskriminatorni govor i historijski revizionizam i u 2018. godini su bili snažno prisutni u medijima, na društvenim mrežama te u javnom prostoru i javnim nastupima. Zabilježen je napad na saborske zastupnike srpske nacionalne manjine, Milorada Pupovca i Borisa Miloševića u centru Zagreba. Također, osobito zabrinjavaju izjave i postupci koji imaju obilježja etničke netrpeljivost od strane javnih osoba te izostanak javne osude i i sankcija takvog postupanja.

I dalje je prisutan problem neregistracije srpskih manjinskih škola koje provode obrazovni program po modelu A, odnosno u potpunosti na manjinskom jeziku zajednice. Registracija i odobrenja za rad takvih škola nailazi stalno na nova odlaganja, a MZO je nekativno po tom pitanju. Za model C nema dovoljno sredstava ni voditelja nastave, savjetnika i udžbenika, što rezultira time da je sve manje djece uključeno u taj tip obrazovanja, s obzirom na to da postojeće mjere otežavaju odnosno ne omogućuju participaciju.

Iako 21 općina i grad u Hrvatskoj imaju obvezu službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine, to se gotovo uopće ne poštuje. U većini slučajeva izostaju natpisi na srpskom jeziku i ćirilićnom pismu na institucijama i ulazima u naselja, kao i obrasci i materijali javnih uprava na manjinskom jeziku.

Share