Malo je fondova iz kojih se novac dobija unapred

Piše: Dragana Zečević / P-portal.net

Osnivanje projektnih centara u istočnoslavonskim opštinama u sklopu IPA projekta prekogranične saradnje Hrvatske i Srbije U Borovu je 22. maja, u okviru obeležavanja Dana te opštine, otvoren Projekt centar, čime …

Osnivanje projektnih centara u istočnoslavonskim opštinama u sklopu IPA projekta prekogranične saradnje Hrvatske i Srbije

U Borovu je 22. maja, u okviru obeležavanja Dana te opštine, otvoren Projekt centar, čime je EU projekat prekogranične saradnje opština Borovo i Negoslavci iz Hrvatske te opština Žabalj, Titel i Temerin iz Srbije stigao do svog finala. Reč je o IPA projektu prekogranične saradnje Hrvatske i Srbije 2007-2013. pod nazivom “Mreža centara za razvoj preduzetništva i prekograničnu saradnju”, čija je ukupna vrednost 197 hiljada evra, od čega su opštinama Borovo i Negoslavci u Vukovarsko-sremskoj županiji pripale 72 hiljade evra. Nosilac projekta je Agencija za razvoj opštine Temerin, a vodeći partner u Hrvatskoj je Opština Borovo. Projektom je predviđeno osnivanje preduzetničkih centara u Borovu, Negoslavcima, Titelu i Žablju s mrežom preduzetničkih centara u Temerinu.
  – Cilj osnivanja Projekt centra je stvaranje lokalnog održivog razvoja i identifikovanje poljoprivrednika, preduzetnika, obrtnika i zadruga, kao sektora koji najviše obećava. Smatramo da će Projekt centar Borovo biti važna karika u razvoju naše opštine, da će se umrežiti s drugim centrima, stvarati nove projektne ideje, a ono što je najvažnije, da će pružiti usluge koje će pratiti rad privrednih subjekata s našeg prostora – kaže projekt menadžerka Senka Romić iz Borova.
Zahvaljujući otvaranju ovog centra, dve mlade, visokoobrazovane osobe dobile su priliku da zasnuju prvi radni odnos. To su pravnik Miloš Maksimović i Bojan Rakazović, apsolvent računarstva na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, kao najuspešniji polaznici obuke za pisanje projektnih predloga.
Otvaranje Projekt centra u Negoslavcima, gde će takođe dve mlade osobe dobiti priliku za prvo zaposlenje, očekuje se početkom juna.
  – Poznato je da smo na području koje spada u kategoriju nerazvijenih, gde imamo veliki broj nezaposlenih i naša je želja da pružimo šansu mladim ljudima, udruženjima koja deluju na području opštine, poljoprivrednim gazdinstvima, fizičkim licima… Itekako je potrebno da imamo jedan projekt centar na području naše opštine. Priča datira još iz 2009., kada je bio prvi poziv za taj projekat, koji je sada u fazi realizacije. Uskoro treba da usledi i otvaranje projekt centra, da se zaposle dve mlade osobe, koje će raditi na pripremi projektne dokumentacije, u domeni zaštite okoliša, socijalne uključenosti, razvoja infrastrukture i drugih tema vezanih uz edukaciju ljudi. Poznato je da je sve manje novca na državnom i županijskom nivou i zato ga treba tražiti na drugom mestu. Koliko ćemo biti uspešni, zavisiće od ovog centra, a svako iskustvo će nam dobro doći – kaže načelnik Opštine Negoslavci Dušan Jeckov.
  – Imamo ambiciozne planove vezano uz razvoj infrastrukture na području Negoslavaca, kao što su izgradnja kanalizacione mreže i izgradnja lokalnih cesta u dužini od pet kilometara, te sportske dvorane za koju, kao i za lokalne ceste, postoji pripremljena projektna dokumentacija – dodaje Jeckov.
I u Borovu se već godinama očekuje početak izgradnje kanalizacione mreže. U poslednjih 17 godina dosta toga je urađeno po pitanju infrastrukture i Borovo je danas jedna od najvećih i najbolje uređenih srpskih opština u Hrvatskoj, s asfaltiranim cestama, javnom rasvetom, plinskom mrežom… Nerešen je ostao problem odvodnje. S uređenom odvodnjom, uvereni su u toj opštini, lakše će privući i potencijalne investitore.
  – Vodovod grada Vukovara je, kao nosilac celog tog posla, raspisao tender za odabir izvođača radova. Radovi će početi ove jeseni, negde u oktobru, odnosno počeće izgradnja kanalizacione mreže u Borovu u dužini od 43 kilometra. Vrednost projekta sistema odvodnje i vodosnabdevanja za grad Vukovar i opštine Borovo, Bogdanovci i Trpinja je 48 miliona evra i to je treća po vrednosti investicija u Hrvatskoj. Od toga je 38 miliona evra finansirano iz fondova EU-a, a ostatak snose projektni partneri. Za Opštinu Borovo to je konkretna obaveza u tri budžetske godine po 1.700.000 kuna – ističe načelnik Borova Zoran Baćanović.
Njegov kolega, trpinjski načelnik Miroslav Palić, nada se da će kod početka radova na IPA/EU projektu izgradnje sistema vodosnabdevanja i odvodnje grada Vukovara prioritet biti vodosnabdevanje.
  – Nadamo se da će radovi na ovom projektu otpočeti sa vodosnabdevanjem, tj. izgradnjom sedam kilometara spojnih cevovoda od Pačetina do Bobote, što je veoma važno u situaciji kada imamo problem sa pitkom vodom. Vrednost tih radova u našoj opštini je desetak miliona kuna – kaže Palić.
Ono što predstoji Borovu i Negoslavcima s početkom rada projekt centara, u opštini Erdut u Osječko-baranjskoj županiji već su prošli, jer su još pre šest godina osnovali Preduzetničko-razvojni centar (PORC), koji je od svog osnivanja do danas realizovao više od 20 projekata i povukao oko 14 miliona kuna novca iz raznih fondova. Taj novac uložen je najvećim delom u infrastrukturu, zaštitu okoliša i edukaciju poljoprivrednika. Opština Erdut je kao nosilac uspešno provela dva EU projekta: privrednu zonu Bijelo Brdo, ukupne vrednosti 583.680 evra, uz učešće od 25 odsto, i sanaciju nerazvrstanih cesta, takođe u Bijelom Brdu. Reč je o projektu ukupne vrednosti 4.100.000 kuna, a finansiran je novcem Evropske investicione banke, uz vlastito učešće od 29 odsto.
  – Apliciramo gotovo na sve konkurse koji su otvoreni, kako one resornih ministarstava, tako i EU fondova, ali prvenstveno evropskih fondova prekogranične saradnje. Da biste mogli sve to da odradite, morate se pripremiti, prvenstveno zbog finansijskih sredstava koja morate obezbediti. Ne možete ići grlom u jagode. Naročito danas, kada je malo fondova iz kojih ćete dobiti novac unapred, već projekte morate najpre sami finansirati, a nakon toga zatražiti povrat sredstava. Mislim da predfinansiranje projekata ne bi smela biti samo naša obaveza, kao jedinica lokalne samouprave, već i obaveza županija i ministarstava, naročito Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji će morati pripremiti određene finansijske fondove kako bi opštine imale pristup tim sredstvima i mogle aplicirati i realizovati njima važne projekte. Iz iskustva mogu reći da će to biti veliki problem. S druge strane, znamo šta se to nama daje, negde osam milijardi i nekoliko stotina miliona evra, koliko će Hrvatskoj iz Evropske unije biti na raspolaganju od 2014. do 2020. Uglavnom će to biti projekti zaštite i očuvanja životne sredine. Opština Erdut ima predispozicije za takve projekte i mi ćemo ići u tom smeru – otkriva načelnik Erduta Jugoslav Vesić, opštine čije su strateške razvojne grane poljoprivreda i kontinentalni turizam.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: