Nerijetko čujemo kako su EU fondovi budućnost Hrvatske, posebno njenih rubnih, ruralnih, siromašnih i od države zapostavljenih krajeva. No o tome koliko je zaista povučeno novca iz tih fondova i koji su hrvatski rezultati govori posljednje istraživanje koje je proveo Institut za javne financije. Razgovarali smo s dr. sc. Mihaelom Bronić, koja je s ravnateljicom Instituta Katarinom Ott i Brankom Stanićem bila članica tima koji je proveo to istraživanje.

Koje su županije, gradovi i općine privukli najviše sredstava iz EU fondova, a koji najmanje i što se može iz tog zaključiti?

Analiza “Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama 2011. – 2014.” temelji se na bazi podataka o proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostupnoj na mrežnim stranicama Ministarstva financija za razdoblje od 2011. do 2014. U analiziranom razdoblju najviše sredstava privukla je Splitsko-dalmatinska županija (29 mil. kuna), no po stanovniku je to tek 64 kune, dok u drugoj po redu, Virovitičko-podravskoj sa 19 mil. kuna, to po stanovniku iznosi 228 kuna. Među gradovima vodi Senj sa 18 mil. kuna, što je čak 2.563 kune po stanovniku. Slijede Osijek, Križevci, Zagreb i Koprivnica svaki s oko 10 do 11 mil. kuna, ali sa znatno manjim iznosima po stanovniku. S preko tisuću kuna po stanovniku se osim Senja ističu i gradovi Skradin i Vrlika. Među općinama se po ukupno privučenim sredstvima ističu Darda sa 6 mil. kuna te Erdut i Magadenovac (obje s oko 3 mil. kuna), ali po stanovniku vode općine Podravska Moslavina, Lišane Ostrovičke, Magadenovac, Tinjan, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Marijanci (sve s preko tisuću kuna po stanovniku).

Ni lipe pomoći EU-a nije koristilo čak 85 posto općina i više od polovice gradova. Iz navedenog se može zaključiti da ukoliko se u skorom roku ne namjerava teritorijalno i fiskalno reorganizirati državu, neophodno je barem jačati kapacitete lokalnih jedinica (županija, gradova i općina) i angažman središnje države za bolje korištenje europskih sredstava te osigurati osnovne računovodstvene preduvjete za pravovremeno i kvalitetno praćenje podataka o njihovom korištenju.

Važnost zajedničkog nastupa

Koji rezultati istraživanja zabrinjavaju?

U analiziranom razdoblju više od polovice gradova nije koristilo EU pomoći, a samo deset gradova je iskoristilo čak više od 60 posto ukupno iskorištenog iznosa. Slično je i s općinama – samo ih je 15 posto koristilo pomoći, a prvih deset općina je iskoristilo gotovo polovicu ukupnog iznosa. Premda su sve osim dvije županije koristile pomoći EU-a, prve četiri su iskoristile više od 80 posto ukupnog iznosa. Dio razloga slabog privlačenja europskih sredstava trebalo bi tražiti u kadrovskim i financijskim problemima te inerciji i neaktivnosti velikog broja lokalnih jedinica. Tu su i sporost administracije i kašnjenje na nacionalnoj razini: još uvijek nema nekih ključnih strateških dokumenata, primjerice Strategije regionalnog razvoja za razdoblje do 2020., natječaji se često odgađaju, pravilnici po kojima se projekti prijavljuju objavljuju se tek nekoliko dana prije objave natječaja, prijavitelji znaju čekati i više od godinu dana da saznaju je li njihov projekt prihvaćen, česte su izmjene javnih poziva (uvjeta natječaja i/ili natječajne dokumentacije), a nije uvijek jasno ni na koji način valja knjižiti primljene pomoći.

Međutim, potrebno je naglasiti da je poseban problem pri analizi predstavljalo pronalaženje jedinstvene, točne, detaljne i javno dostupne baze podataka o EU pomoćima, u kojoj bi po jedinstvenoj metodologiji bile obuhvaćene sve županije, gradovi i općine. Mi smo koristili javno dostupne baze podataka Ministarstva financija o proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 2011. do 2014., u kojoj su županije, gradovi i općine trebali prikazati izvršenja proračuna. Ali i ta baza, iako relevantan i kompetentan izvor, ima svojih nedostataka. Prvo, baza prikazuje samo EU pomoći koje su lokalne jedinice prikazale u svojim proračunima, to jest u bazi su prikazana samo primljena sredstva, ali ne i ostale faze (npr. projekt u fazi evaluacije, projekt odobren za provedbu ili projekt u provedbi za koji sredstva još nisu primljena). Drugo, u bazi se prikazuju samo EU pomoći koje su županije, gradovi i općine primile kao javno-pravna tijela, ali ne i iznosi koje su primile ostale institucije na njihovom području (npr. obrazovne i zdravstvene, organizacije civilnog društva) ili njihova trgovačka društva (npr. lokalne/regionalne razvojne agencije ili komunalna društva). To ponekad mogu biti značajni iznosi, kao što je primjerice u Slavonskom Brodu bio 24 milijuna eura vrijedan infrastrukturni IPA projekt iz sektora voda potpisan između Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskih voda, Grada Slavonskog Broda i TD Vodovoda d.o.o. Slavonski Brod. Treće, provjeravali smo podatke iz korištene baze Ministarstva financija s drugim bazama o EU pomoćima i kontaktirali nadležne za financije i proračun u nekim lokalnim jedinicama te utvrdili da za neke lokalne jedinice postoje određena odstupanja od podataka navedenih u korištenoj bazi Ministarstva financija (npr. zato što su neke EU pomoći pogrešno knjižene ili uopće nisu proknjižene). Iz svega navedenog je očito da je naša analiza prikazala jedan aspekt povlačenja novca lokalnih jedinica iz EU fondova, ali nije prikazala ukupno stanje koje bi uključilo sve dionike na području navedenih jedinica. Stoga je dobivene podatke potrebno uzimati s dozom opreza.

Kako usuglasiti sve potrebne subjekte da se ne bi događali takvi problemi?

Kako bi se moglo bolje pratiti i analizirati pomoći EU-a, Vlada i nadležna ministarstva i agencije trebaju utvrditi kvalitetna računovodstvena pravila, napraviti jasne upute za knjiženja, obvezati lokalne jedinice da ih se pridržavaju, kontrolirati točnost tih knjiženja te uspostaviti jedinstvenu javno dostupnu bazu podataka sa svim podacima o pomoćima EU-a lokalnim jedinicama (npr. naziv projekta, svrha i opis projekta, razdoblje provedbe, ugovoreni i primljeni iznos, tko je primatelj pomoći – lokalna jedinica, trgovačko društvo u vlasništvu lokalne jedinice itd.)

Što je potrebno učiniti kako bi se čak 85 posto općina i više od polovice gradova usudili krenuti u povlačenje sredstava iz EU fondova?

Lokalne bi jedinice morale više ulagati u usavršavanje zaposlenih i učiti od uspješnijih, udruživati se i zajednički nastupati, a pritom bi im mogle pomagati i udruge gradova i općina i Zajednica županija. Osim toga, budući da brojne male općine i gradovi često nemaju vlastitih kadrova ni mogućnosti da plate nekoga tko bi im pomogao s prijavama projekata, a često nisu ni dovoljno dobro informirane o mogućnostima u raspisanim natječajima, Vlada mora osmisliti kako im sustavnije pomoći (možda preko besplatne pomoći županijskih agencija i/ili upravnih tijela) i/ili kako ih motivirati i/ili prisiliti da se međusobno udružuju i aktivnije privlače europska sredstva. Od Vlade i stručnih službi u ministarstvima i agencijama zaduženih za korištenje fondova EU-a očekuje se i da što prije riješe navedene probleme sporosti administracije i kašnjenja na nacionalnoj razini i pomognu lokalnim jedinicama u privlačenju sredstava prvenstveno bržim, jednostavnijim i održivim sustavom privlačenja i korištenja tih sredstava. Kako bi se moglo bolje pratiti i analizirati pomoći EU-a, posebice je važno utvrditi kvalitetna računovodstvena pravila, napraviti jasne upute za knjiženja, obvezati lokalne jedinice da ih se pridržavaju i kontrolirati točnost tih knjiženja.

Podaci izazvali nezadovoljstvo

Koje su vrste projekata najčešće prolazile na natječajima?

Iz korištene baze podataka to nije moguće utvrditi. Za potrebe rada mi smo, kako bismo dobili uvid o dijelu EU projekata koji su se provodili u lokalnim jedinicama, kontaktirali Ministarstvo financija i nadležne za financije i proračun u nekim lokalnim jedinicama. Međutim, to je neophodno sustavno i detaljnije istražiti. Dio javno dostupnih podataka o financiranim EU projektima dostupan je npr. na strancima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na stranici Europski strukturni i investicijski fondovi itd.

Koja je uloga lokalnih i razvojnih agencija u postupku povlačenja ili barem pripreme projekata za EU?

Uloga lokalnih i razvojnih agencija u postupku povlačenja ili pripreme projekata za EU je zasigurno značajna, a možda i ključna jer su često jedinice samouprave lokalnim i razvojnim agencijama prepustile ulogu privlačenja sredstava iz EU fondova, ali mi se u ovom istraživanju nismo na to fokusirali jer se to u analiziranoj bazi ne vidi – nadamo se da će to biti predmetom neke nove analize. Ovdje bismo nadležnom ministarstvu prepustili pravovremenu uspostavu javno dostupne jedinstvene baze podataka iz koje bi se vidjela sva primljena i ugovorena EU sredstva na području svake lokalne jedinice (kroz njen proračun, ostale institucije na njenom području i trgovačka društva u njenom vlasništvu).

Čuje se da su objavljeni podaci prouzročili prilično nezadovoljstvo onih čiji su proračuni analizirani. Zašto?

Istina je da su podaci prouzročili nezadovoljstvo u nekoliko analiziranih jedinica (npr. Grad Slavonski Brod, Varaždinska i Zadarska županija). Te jedinice s pravom napominju da naša analiza ne daje potpun prikaz stanja na područjima županija, gradova i općina, već isključivo u fokusu ima EU sredstva isplaćena županijama, gradovima i općinama kao javno-pravnim tijelima. Kao što je već rečeno, naša analiza prikazala je jedan aspekt kako su županije, gradovi i općine prikupljali novac iz EU fondova, ali nije prikazala ukupno stanje koje bi uključilo sve dionike na području navedenih jedinica.

Kakva je budućnost općina koje nemaju iskustvo i nemaju kapacitet da povuku sredstva iz EU fondova?

Budućnost općina koje nemaju iskustvo i nemaju kapacitet da povuku sredstva iz EU fondova ovisi o Vladi koja treba definirati koja je svrha postojanja općina, odnosno koje funkcije (poslove) one trebaju obavljati i na koji način bi trebale financirati te funkcije.