Mitropolit Porfirije: Od političkih napetosti po pravilu strada srpska manjina

Piše: P-portal.net

Posledice nesretnog rata, okončanog pre dvadeset godina, poratna psihoza, što znači nesagledavanje realnosti i mogućnosti koje pruža život u miru, sprečavaju hrvatsko društvo i njegove činioce da efikasno rešavaju ekonomske …

Posledice nesretnog rata, okončanog pre dvadeset godina, poratna psihoza, što znači nesagledavanje realnosti i mogućnosti koje pruža život u miru, sprečavaju hrvatsko društvo i njegove činioce da efikasno rešavaju ekonomske i socijalne probleme.

U Sisku počinje akcija podele humanitarne pomoći pravoslavnim Srbima na području Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. Šta je planirano kao nastavak te akcije?

I sami ste videli da Srbi ovde ne žive lako. I to ne samo u manjim, seoskim ili ruralnim područjima gde je najteže, nego i u gradskim centrima, kao u Sisku, Zagrebu, Karlovcu, dalmatinskim gradovima. Kriza pogađa sve i Hrvate i Srbe, katolike, pravoslavne, druge, bez razlike. Ali pravoslavni Srbi, ovde, žive teže nego drugi. Posledice nesretnog rata, okončanog pre dvadeset godiina, neću preterati ako kažem, određena poratna psihoza, što znači nesagledavanje realnosti i mogućnosti koje omogućuje život u miru, sprečavaju ovo društvo i njegove činioce da efikasno rešavaju ekonomske i socijalne probleme. Proizvod takvih okolnosti je i da ljudima ne nedostaju samo uređaji, veš mašine, šporeti i slično, nego, čak i hrana. Stoga smo prikupili određenu količinu namirnica i kućnih aparata i podelili vernicima po mestima koja smo danas posetili. I u prethodnom periodu svakodnevno smo činili koliko smo mogli dajući pomoć pojedincima, ali sagledavši dimenzije prave humanitarne krize u kojoj živi srpski narod u Hrvatskoj, odlučili smo da koliko-toliko, problem rešavamo sistematski. Mi ovdašnji episkopi i sveštenici se nadamo da uspešne kompanije iz Srbije neće zaboraviti preostale Srbe koji žive u Hrvatskoj.

Upravo se u ovom gradu početkom jula dogodio incident: provaljeno je u crkvu, sveštenički stan i kancelarije sveštenika. Nažalost, to ne samo da nije bio jedini, nego je bio jedan u nizu incidenata na području Mitropolije. Novembra prošle godine kamenjem su napadnuti đaci gimnazije „Kantakuzina Katarina Branković“ u Zagrebu, godina je počela grubim vređanjem pravoslavne Crkve na lokalnoj televiziji Z1, a početkom juna farbom je oštećen Hram Preobraženja Gospodnjeg u strogom centru Zagreba. Kako Vi reagujete na ove incidente? Šta ste, na primer, rekli đacima koji su bili napadnuti ili sisačkom svešteniku, koji je prilikom Vaše posete, nesporedno posle provale, rekao da se on i članovi njegove porodice ne osećaju bezbedno?

Pokušavao sam da ih hrabrim podsećajući na činjenicu da je reč o incidentima i da većina ne deli raspoloženja i stavove loših pojedinaca. Podsticao da žive u duhu Jevnđelja, savetovao da vode računa o tome da oni čine drugima dobro i da se nadam da će jedino tako Bog dati da takvi incidenti pre ili kasnije prestanu. Uprkos zaista teškim okolnostima, duh prijateljstva, duh ljubavi i međusobne pomoći koji je zahvaljujući učenicima i profesorima odnegovan u našoj gimaniziji u Zagrebu pobeđuje takva ne mala iskušenja. Deca i dalje sa osmehom dolaze u školu.

Da li Vas je nakon ovih nemilih događaja kontaktirao neko iz većinske Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj? Da li je bilo javnih osuda iz njihovih redova?

Ne vodim suviše brigu o tome. Bilo je, istina privatnih poziva telefonom i slično. Važnije je, daleko, kako se ja ponašam, šta ja i moji sveštenici učimo naš verni narod. Nastojimo da to uvek bude u duhu Hristovih reči: kako hoćete da čine vama ljudi činite i vi njima tako isto. Ali moram da kažem da obični ljudi, braća rimokatolici, kada se dešavao neki od nemilih događaja, prilaze na ulici, javljaju se telefonom, elektronskom poštom, izražavaju negodovanje, protive se ekstremistima, pokazuju pravu hrišćansku sastradalnu ljubav. To je ono na čemu svet počiva.

Celo leto bilo je obeleženo razmenom teških reči između srpskih i hrvatskih državnika koja još uvek traje. Bilo je u jednom trenutku gotovo svakodnevnih razmena diplomatskih nota, a odnosi susednih zemalja znatno su pogoršani. Koliko je to političko podizanje tenzija uticalo na običan svet, onaj koji Vi srećete na bogosluženjima, u hramovima i van njih, i Srbe i Hrvate?

Zadovoljan sam što u Srbiji međunacionalni odnosi nisu političko polje na kome se gube ili dobijaju izborne utakmice. To govori o političkoj eliti, ali još više o tome da narod u Srbiji nema takvu vrstu opterećenja. Tome je, zajedno sa političarima, doprineo i stav Srpske Pravoslavne Crkve, ali i naš zajednički rad sa Katoličkom Crkvom u Srbiji i drugim crkvama i verskim zajednicama, medijski i svaki drugi. Od političkih tenzija po pravilu, strada srpska manjina. Uvećani egzistencijalni strah kada se upari sa nemaštinom ostavlja teške posledice, u svakodnevnom životu, ali i ne manje psihološke. Ne manje posledice duhovne prirode ovakvi odnosi ostavljaju i na većinski katolički narod. Nameću se osećanja anksioznosti, ne samo kod pojedinaca, bez realnog osnova. Otvara se novo vrzino kolo. Toga su sigurno svesni i katolički biskupi i sveštenici.

Da li su te političke tenzije i pomenuti incidenti uticali na Vas i Vaš svakodnevni život u Zagrebu? Da podsetimo, nedugo po dolasku u Zagreb, sastali ste se sa tadašnjim državnim i crkvenim vrhom, i medijima i hrvatskoj javnosti novi Mitropolit zagrebačko-ljubljanski odmah je postao vidljiv i prepoznatljiv…

Realno nisu. Radim i živim uobičajeno. Možda sam, uz pomoć braće episkopa, bolje i celovitije sagledao probleme i uslove života naših vernika. Otuda i ova akcija prikupljanja i podele humanitarne pomoći.

Kako gledate na sudsku rehabilitaciju kardinala Alojzija Stepinca? I to je bio jedan od povoda za srpsko-hrvatske diplomatske note…

Sve što mogu reći je da to ni na koji način neće uticati na rad mešovite komisije koja na inicijativu Vatikana razgovara na temu kanonizacije Stepinca.

U septembru treba da bude održan drugi sastanak Mešovite pravoslavno-katoličke komisije za dijalog o kardinalu Stepincu, ovde u Zagrebu. I predsednik Srbije Tomislav Nikolić najavio je da priprema materijal za članove Komisije, predstavnike SPC. Šta će biti razmatrano na tom drugom sastanku i kakva su Vaša očekivanja ishoda rada te Komisije?

Sagledavaće se ličnost Stepinca do Drugog svetskog rata. O ishodu je rano i teško govoriti. Kao i pre razgovora, tako i po završetku rada komisije, o tome da li će Stepinac biti kanonizovan, odlučuje Vatikan. U svakom slučaju, već je velika stvar da o jednoj tako spornoj temi možemo da ragovaramo u prijateljskoj atmosferi, bez tenzija i oštrih reči.

 

Izvor: Politika, 2. septembar 2016. godine, razgovor vodila Jelena Čalija


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: