U okviru projekta Učimo srpski jezik i kulturu u našim škola kojeg provodi Vijeće srpske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije pedesetero djece s područja Garešnice, Dežanovca, Pakraca i Daruvara posjetilo je u nedjelju manastir svetog Nikole kod Orahovice.
Cilj posjete je bio upoznati mlade članove srpske zajednice s pomenutog područja s najstarijim i najznačajnijim primjerom srpske pravoslavne kulturne baštine u Slavoniji, manastirom svetog Nikole kod Orahovice. U manastiru su djeca saznala više o monaškom životu, životu i ponašanju u manastiru, dugoj i bogatoj istoriji manastira, duhovnim vrednostima koji se vjekovima njeguju, obišla crkvu i konake manastira te u direktnom kontaktu s monasima unaprijedila svoja znanja.
– Manastir Orahovica je duhovno središte Srba zapadne Slavonije, koji od sredine 16. vijeka čuva nacionalni i vjerski identiteta Srba zapadne Slavonije. Posjeta djece manastiru je važna jer potiče održivost kako manastira tako i srpske zajednice. Ovaj projekt koji provodi Vijeće uz podršku Vlade Srbije i Bjelovarsko-bilogorske županije važan je alat za očuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta – istaknuo je Darko Karanović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije.
– Važnost ovog posjeta manastiru Orahovica kao i zimske škole učenja srpskog jezika i kulture u našim školama je da izazove dodatni interes o kulturi i jeziku našeg naroda kao i o očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Županija Bjelovarsko bilogorska je partner u ovom projektu jer smatra da je potrebno u što više škola na području županije iskoristiti zakonsko pravo i mogućnost koja se pruža u obrazovnom sustavu RH, kako za pripadnike srpske nacionalne manjine tako i za pripadnike svih nacionalnih zajednica – rekao je predstavljajući srpsku zajednicu županije Saša Lukić, zamjenik župana Bjelovarsko–bilogorske županije.
[pullquote class=”full”]
Projekt ‘Učimo srpski jezik i kulturu u našim škola’ finansiran je sredstvima Vlade Republike Srbije, odnosno Ministarstva spoljnih poslova kroz program Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, a provodi ga Vijeće srpske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije u saradnju s lokalnim Prosvjetama i Vijećima srpske nacionalne manjine. Projekt je osmišljen u saradnji s pakračkim Vijećem srpske nacionalne manjine i predsjednikom VSNM Grada Pakraca Nikolom Ivanovićem, a na osnovu tamošnjih pozitivnih iskustava u pogledu manjinskog obrazovanja. Ciljevi projekta su informirati i motivirati roditelje i učenike prema uključivanju u oblike manjinskog obrazovanja, odnosno dodatnu nastavu na srpskom jeziku i pismu i pravoslavnog vjeronauka. Kao dio ovog projekta, organizirati će se Zimska škola srpskog jezika i kulture u SRC Kukavica.
[/pullquote]
Prvi pomen ovog manastira pod nazivom Remeta potiču iz kraja 16. vijeka. Saborni hram manastira posvećen je svetom Nikoli koji je podignut na mjestu starije crkve brvnare. U prošlosti manastir je bio značajan prepisivački centar. U vrijeme obnovljenja Pećke patrijaršije, 1557. godine, za patrijarha Makarija Sokolovića, u manastiru Orahovici je sjedište Požeške mitropolije, prvog srpskog pravoslavnog vladičanstva na području Slavonije.
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=xfHj73VBL-o[/youtube]
Pri povlačenju krajem 17. vijeka Turci su zapalili manastir i okolna srpska sela. Nedugo poslije toga na ruševine svetonikolajevskog manastira dolaze kaluđeri iz manastira Liplje i Stuplje iz Bosne koji ga obnavljaju. Značajan doprinos u oživljavanju manastira dao je veliki srpski patrijarh Arsenije Čarnojević, koji je posjetio ovaj manastir 1693. godine. Manastir je nekoliko puta napuštan i obnavljan a najnoviji primjer je i ovogodišnje ponovno oživljavanje manastira dolaskom monaha, te i ova posjeta djece s područja Bjelovarsko-bilogorske županije daje doprinos daljnjem oživljavanju manastira.
Dva velika sabora održavaju se svake godine u manastiru Orahovici, na dan Prenosa moštiju svetitelja Nikolaja (22. maja), i na Preobraženje (19. avgusta). U manastiru se i danas čuvaju mošti svete Anastasije.
