Naučni skup o Tinu Ujeviću u Beogradu

Piše: O. R. / P-portal.net

Dvodnevni međunarodni naučni skup „A(tra)kcija Ujević: avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića“ koji se organizuje u saradnji Instituta za književnost i umetnost iz Beograda i Odsjeka za kroatistiku …

Dvodnevni međunarodni naučni skup „A(tra)kcija Ujević: avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića“ koji se organizuje u saradnji Instituta za književnost i umetnost iz Beograda i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održaće se u biblioteci Instituta za književnost i umetnost (Kralja Milana 2) počev od četvrtka 31. maja u 10 sati.

Na svečanom otvaranju skupa pozdravnu reč uputiće dr Dragan Hamović, savetnik ministra za kulturu i informisanje Republike Srbije, dr Bojan Jović, direktor Instituta za književnost i umetnost, kao i dr Marina Protrka Štimec, profesorka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prema rečima organizatora, predviđeno je učešće eminentnih profesora i istraživača sa nekih od najprestižnijih svetskih katedri i međunarodnih slavističkih centara (SAD, Nemačka, Italija, Poljska, Bugarska, Hrvatska).

Tin Ujević (1891-1955), autor koji je pre nešto više od veka počeo da objavljuje prve tekstove i svojim delovanjem obeležio i srpsku i hrvatsku kulturu, pesnički rad započeo je u senci velikanâ, pre svega A. G. Matoša, da bi se potom razvio u jedan od najsamosvojnijih autorskih glasova u međuratnoj književnosti.

Prošle godine navršilo se i stotinu godina otkad je objavljena “Svakidašnja jadikovka” (1917), odnosno otkad su se pojavili prvi važniji Ujevićevi tekstovi.

– Cilj ovog dvodnevnog skupa jeste pokretanje kritičkog govora o Ujevićevom delu i nasleđu u književnom, kulturnom i društvenom kontekstu, s posebnim naglaskom na dosad nedovoljno proučene delove autorovog opusa. Time u prvom redu upućujemo na njegovo slabije istraženo prozno delo (eseje, feljtone, autobiografske i dnevničke zapise, polemike, pisma, kritike itd.). Držimo da je istovremeno, i s tim u vezi, potrebno revidirati dosadašnje stavove o piščevoj pesničkoj poetici u celini – kaže dr Bojan Čolak, naučni saradnik Instituta i jedan od organizatora skupa.

Prema njegovim rečima, međudržavna saradnja dve institucije u organizaciji ovoga skupa proizilazi iz nastojanja da se književno delo Tina Ujevića interpretira iz perspektive bliskih, ali opet različitih filoloških tradicija, te da se stvaralaštvo ovoga autora kulturno i društveno-istorijski kontekstualizuje na prostoru na kojem je nastalo i na kojem traje. Tako će nas, između ostalog, zanimati Ujevićevo mesto i značaj njegovog stvaralaštva u međuratnim godinama na širem jugoslovenskom kulturnom prostoru, njegova povezanost sa istaknutim imenima književnog i kulturnog polja, književnicima i književnim pokretima, poput modernističkog i nadrealističkog kruga.

U celini gledano, Zagreb, Beograd i Sarajevo, važne koordinate Ujevićevog literarnog, intelektualnog i političkog života, mogu poslužiti kao savremene metafore njegove recepcije i predstavljati dodatan korak u sagledavanju interkulturne razmene na (post)jugoslovenskom prostoru.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: