Nenad Abramović: Institucije nisu na adekvatan način tretirale problem izbeglih i raseljenih

Piše: Vladislav Stojičić

Povodom završetka projekta ,,Sprovođenje antidiskriminacionih politika u Republici Srbiji” razgovarali smo sa predsednikom Udruženja izbeglih, raseljenih i doseljenih lica „Zavičaj“ iz Beograda – Nenadom Abramovićem. Udruženje ,,Zavičaj“ postoji već četiri …

Povodom završetka projekta ,,Sprovođenje antidiskriminacionih politika u Republici Srbiji” razgovarali smo sa predsednikom Udruženja izbeglih, raseljenih i doseljenih lica „Zavičaj“ iz Beograda – Nenadom Abramovićem.

Udruženje ,,Zavičaj“ postoji već četiri godine. Koje su najvažnije aktivnosti koje ste sproveli za to vreme?

Nenad Abramović
Nenad Abramović

Udruženje postoji već četiri godine, a aktivnosti je bilo mnogo. Sve su bile vrlo specifične, ali bismo mogli da ih podelimo u tri grupe. Aktivnosti koje su usmerene na očuvanje kulture i indentiteta krajeva odakle dolazimo, aktivnosti usmerene na pružanje pomoći izbeglima i raseljenima pri njihovoj integraciji u novim sredinama te pružanje pomoći pri reintegraciji tj. povratku u zemlje porekla, tu je i obiman rad i u pružanju humanitarne pomoći koje distribuiramo najugroženijima pripadnicima ove grupacije, ali pomažemo i domicilno stanovništvo koje je u stanju socijalnih potreba. Tu bih posebno izdvojio i dobar odnos sa Srpskom pravoslavnom crkvom sa kojom zajedno obilježavamo praznike i događaje iz istorije. Kao najvažnije aktivnosti izdvojio bih obilježavanje stradanja našeg naroda u ,,Oluji”, parastos žrvama Capraških sela, izgradnju prostorija u sklopu hrama sv. Pravednika Joakima i Ane u Kaluđerici, tu su još održavanje memorijalnih akademija, održavanje zavičajnih večeri i mnogi drugi događaji koji su u ove četiri godine dali indentitet Udruženju. Posebno smo ponosni što smo zajedno sa Zavičajnim Udruženjem Banijaca podigli spomen ploču civilnim žrtvama Capraških sela u Kaluđerici pokraj Beograda.

Proteklog meseca ste održali završnu konferenciju programa ,,Sprečimo diskriminaciju izbeglih i raseljenih primenom pozitivnih propisa Republike Srbije i EU”. Možete li nam ukratko predstaviti ključne rezultate i zaključke do kojih ste došli prilikom rada na vašem projektu?

Ključni zaključci su da su izbegli i raseljeni sistemski diskriminisani u zemljama porekla pri pokušaju rešavanja svojih egzistencijalnih problema kao i da elementi diskriminacije postoje i u matičnoj zemlje, tj. Republici Srbiji, problemi neisplaćenih penzija, problemi neformalnih kolektivnih centara, koji su formalno pravno zatvoreni, ali u njima i dalje borave izbegli i raseljeni. Problem veteranske populacije i civilnih žrtava rata koji kroz predložene zakone Republike Srbije gube i ono malo prava koje su imali. Problem nepostojanja pozitivne diskriminacije za ovu ranjivu kategoriju. Pokušali smo se predstaviti i kao partner Vladi Srbije i u rešavanju ovih problema posebno u otvaranju poglavlja 23 i 35 u predpristupnim pregovorima.

[pullquote class=”full”]Udruzenje zavicaj (2)Osnovni ciljevi udruženja Zavičaj su pomoć svim ugroženim kategorijama društva, izbeglim, raseljenim i svim onima kojima je pomoć potrebna. Pored zaštite ljudskih prava i očuvanja kulturnog indentiteta, Udruženje se bavi i humanitarnim radom, organizacijom sportskih manifestacija i aktivno učestvuje u svim u lokalnim akcijama. Udruženje aktivno podržava antifašističke vrednosti, a na njihovim internet stranicama stoji i otvoren poziv svim iskrenim ljudima dobre volje da im se pridruže u borbi za bolju i pravedniju budućnost.[/pullquote]

 

Diskriminacija i siromaštvo se nameću kao vodeći problemi sa kojim se suočavaju izbegla i raseljena lica. Rešenje nije nimalo jednostavno, ali od čega treba početi?

Treba početi od utvrđivanja samih činjenica, tj. utvrđivanja stanja potreba izbeglih i raseljenih kroz uključivanje civilnog sektora, ali onog koji će se istinski baviti problematikom. Sve ove godine institucije država nisu na adekvatan način tretirale ovaj problem zato i mnogo posle završetka ratova imamo probleme. Nema pozitivne diskriminacije bez koje nema poboljšanja sveukupnog položaja ove grupacije.

Kakvu saradnju imate sa relevantnim institucijama Republike Srbije, Hrvatske i EU i koje probleme, sa kojima se kao udruženje suočavate, posebno izdvajate?

Saradnja sa institucijama Republike Srbije koje se bave ovom problematikom postoji, ali nije onakva kakva bi trebala da bude, problem je ogromna  korupcija u institucijama. Sredstva iz međunarodnih fondova su nenamenski trošena i niko ne odgovara, slaba je saradnja između samih institucija sistema koje se bave ovim problemom. Problem izbeglih i raseljenih nije sistemski dobro odrađen i iz toga proizlaze problemi.

Mi se zalažemo za direktne pregovore sa Vladama zemalja iz kojih izbegli i raseljeni dolaze uz prisustvo predstavnika EU. Prioritet bi bila egzistencijalna pitanja i naš predlog je da Vlade Hrvatske i Sbije stimulišu povratak pružanjem nepovratne finansijske pomoći koja bi zadovoljila da povratak bude održiv. Kao primer dobre saradnje naveo bih saradnju sa Kancelarijom za ljudska i manjinska prava Srbije, Kancelarijom za EU integracije i Kancelarijom za Kosovo i Metohiju.

Sa preko 900 članova spadate u najbrojnija udruženja. Koliko je broj članova bitan za funkcionisanje udruženja, a koliko za organizovanje aktivnosti, manifestacija, humanitarnih akcija?

Broj članova je važan u smislu podrške, a svako udruženje je uspešno onoliko koliko je zadovoljan svaki član. Što se tiče organizovanja manifestacija, naš stručni tim sastavljen od oko 50 članova zadužen je za implementaciju svih aktivnosti.

skupstina_udruzenja_zavicaj
Skupština Udruženja „Zavičaj“

Udruženje aktivno podržava antifašističke vrednosti. Šta je za vas u ovom današnjem „napetom“ vremenu antifašizam?

Antifašizam je vrednost oko koje nema sporenja i nju treba posebno čuvati i njegovati. Podržavamo antifašizam i herojsku borbu svih antifašista u Srbiji i prostorima bivše države i nju ne može sebi prigrliti samo jedna opcija, a znamo da ih je bilo više i kao takve taj tretman morao bi se ako ne izjednačiti, onda bar svesti u okvire tolerancije.

Na kojim projektima trenutno radite?

Trenutno pripremamo kulturnu manifestaciju ,,Umetnost i nasleđe” koju ćemo održati krajem ovog meseca, a zatim i tribinu o socijalnom preduzetništvu. U pripremi je i monografija o radu Udruženja, podela humanitarne pomoći ide kontinuirano, a na globalnom nivou je i formiranje krovne organizacije Koordinacije Udruženja izbeglih i raseljenih u Srbiji koja se nametnula kao istinska potreba jer postojeće ne rade u interesu populacije, već isključivo u interesu pojedinaca.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: