Novooformljena izbjeglička organizacija Savez Srba iz Regiona, od 15. prosinca je krenula sa novim popisom i evidentiranjem otete, uništene, oštećene, i neadekvatno obnovljene imovine izbjeglih i prognanih lica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine (Federacija BiH) i Slovenije koji žive raseljeni širom svijeta.
U popis će ući također imovina ostalih oštećenih građana koja se nalazi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Evidencija imovine će trajati tri mjeseca to jest do 15. ožujka 2016. godine. Vodstvo ove organizacije od 5. prosinca preuzeo je dosadašnji predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja i poslanik u skupštini Republike Srbije Miodrag Linta.
– Prvi cilj akcije Saveza Srba iz regiona jeste da se u što većoj mjeri izvrši evidencija navedene imovine putem popunjavanja obrasca. Obrazac za evidentiranje imovine nalazi se na sajtu Saveza Srba iz regiona – ističu u ovom udruženju. Nakon završetka evidencije imovine, najavljuju angažman uglednih stručnjaka koji će izvršiti analizu prikupljenog materijala i uraditi sveobuhvatan izvještaj sa preciznim podacima o sistematskom kršenju ljudskih prava izbjeglih i prognanih lica i drugih oštećenih građana. Ističu da će Izvještaj biti preveden na engleski jezik, a zatim poslan na adrese svih značajnih međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene nacije, Evropska unija, OSCE, Savjet Evrope i druge. Glavni razlog evidencije je činjenica da su podaci iz popisa imovine iz 1996. godine zastarjeli i u jednom dijelu promjenjeni. Manji dio naših zemljaka i oštećenih građana je povratio, prodao ili razmjenio imovinu, drugom dijelu su obnovljene kuće. Dakle, podaci iz popisa imovine iz 1996. godine ne mogu da se koriste prema međunarodnim organizacijama i međunarodnoj javnosti.
Vrijednost evidentirane privatne imovine ostale iza Srba izbjeglih iz Hrvatske se prema nezvaničnim podacima procjenjuje na čak 30 milijardi eura, ali zvaničnih podataka nema jer Beograd još nije napravio procjenu na osnovu evidencije koju je izvršio još 1996. godine. Popis imovine izbjeglih Srba u Srbiji organizovalo je ondašnje Odelјenje za sukcesiju Saveznog ministarstva pravde SRJ. Odštampani su formulari, a izbjeglice iz Hrvatske, ali i iz drugih krajeva, upisale su u njih svoju imovinu. Nјihovi formulari su poslije osnivanja Državne zajednice SCG, a zatim i njenog raspada, završili u Ministarstvu finansija Srbije – Odelјenju za zaštitu pravnih lica u inostranstvu i alimentaciju, a da ih niko nije obradio i načinio procjenu vrijednosti imovine izbjeglih.
U toj evidenciji se nalazi oko 76.000 zahtjeva privatnih lica kao i firmi, ali godinama nisu ažurirani, što znači da se ne unose podaci o vraćenoj imovini, pa je u Srbiji teško dobiti zvaničnu iinformaciju o tome da li se i šta od imovine do sada vratilo izbjeglim Srbima. Na osnovu ove evidencije utvrđeno je da su Srbi u Hrvatskoj do rata imali oko 600.000 hektara zemlјišta. U vlasništvu Srba u Hrvatskoj bilo je oko 18 miliona kvadratnih metara građevinskog prostora od čega 14 miliona stambenog i 4 miliona kvadratnih metara poslovnog prostora. Kada je u pitanju nepokretna imovina, ostali su bez oko 400.000 polјoprivrednih mašina, 64.000 motornih vozila, oko 440.000 opremlјenih spavaćih i dnevnih soba, kuhinja i trpezarija, kao i 760.000 raznih kućnih aparata i tehničkih uređaja. Srbi su ostali i bez oko 980.000 grla krupne stoke, oko 18 miliona čokota vinove loze, osam miliona stabala voćki, 120.000 košnica, a imali su i oko 24.000 bunara i cisterni površine od oko 960.000 kvadratnih metara. Takođe je prijavlјeno 180 miliona tadašnjih njemačkih maraka i 3,5 milijardi dinara u hrvatskim poslovnim bankama i 600 miliona dinara u papirima od vrijednosti.
Međutim, već nakon prvog dana akcije sa saopštenjem se oglasila i Asocijacija izbjegličkih udruženja iz Republike Srbije kao konkurentska asocijacija, te je i ovaj projekat već nakon prvog dana izazvao svadju i raskol medju izbjeglicama.
– Poučena nekim ranijim iskustvima, asocijacija smatra da će od ove privatne inicijative biti više štete nego koristi. Ovaj posao trebale su završiti državne institucije koje su za to osposoblјene i tada sa ažuriranim stanjem upoznati Republiku Hrvatsku, zemlјe članice Evropske Unije kao i čitavu međunarodnu zajednicu. Ovo smo očekivali od Koalicije izbjegličkih udruženja koja je na prošlim izborima potpisala koalicioni sporazum sa strankom koja je sada na vlasti, ali nažalost do sada ništa nije učinjeno, ističe se u saopštenju Asocijacije koje potpisuje član predsjedništva Mile Bosnić.
Već prvog dana ovog projekta na društvenim mrežama je pokrenuta opširna rasprava o ovoj temi, a komentari su različiti; od onih koji podržavaju akciju, pa do onih koji ističu da se ovo radi sa dvadeset godina zakašnjenja i koji ne očekuju nikakve rezultate.
Administrator grupe Saveza Srba iz Regiona je odgovarajući na brojne upite istakao i činjenicu da je od Komeserijata za izbjeglice zatraženo da se pozabavi sa ovim problemom, ali da nije pristao na to zbog toga ovaj posao rade izbjeglička udruženja. Kako bilo da bilo projekat popisa imovine Srba iz Hrvatske, Bosne i Slovenije se odrađuje po drugi put, a do završetka, ako ništa, poslužiće za sukob mišljenja izbjegličkih udruženja podjeljenih u dvije različite grupacije.
Autor: Miroslav Mašić, izvor: Novosti
