Obnova Ćopićeve rodne kuće

Piše: P-portal.net

Obnova kuće Branka Ćopića u njegovom rodnom mestu Hašani, u opštini Krupa na Uni, započeće ove godine. Očekivanja Fondacije “Bašta sljezove boje” su da kuća bude sagrađena do kraja godine. …

Obnova kuće Branka Ćopića u njegovom rodnom mestu Hašani, u opštini Krupa na Uni, započeće ove godine. Očekivanja Fondacije “Bašta sljezove boje” su da kuća bude sagrađena do kraja godine.

Vlada Azerbejdžana odobrila je 80.000 konvertibilnih maraka (40.000 evra) i to je prva prava donacija za realizaciju projekta obnove, ali i izgradnje spomen–kompleksa “Bašta sljezove boje” u Hašanima, potvrdio je za “Novosti” Dušan Ilić, predsednik Fondacije.

– Nadamo se da ćemo napraviti JP “Bašta sljezove boje” koje će voditi radove. To je nacionalni interes i Republike Srpske i Srbije i očekujemo podršku obe vlade po ovom pitanju – ističe Ilić.

On kaže da je kuća Branka Ćopića sada devastirana i ima samo jedan zid.

– Na inicijativu Brankovog rođaka, Zdravka Ćopića, pokrenuta je priča o obnovi i izgradnji kuće u Hašanima u koju se odmah uključio i Mladen Ivanić, član Predsedništva BiH. Osnivanjem Fondacije pre 14 meseci započeli smo animiranje domaće i svetske javnosti, tako da se sad o Ćopiću govori više nego u poslednjih 30 godina. I to je naša velika pobeda. Naravno, veliku pomoć u ovome imamo od Brankovih Krajišnika – ističe Ilić.

Podršku ideji dala je i opština Krupa na Uni, koja je napravila projekta obnove kuće i spomen-park “Bašta sljezove boje” koji bi se prostirao na 38 hektara.

– Planiramo da na površini od 38 hektara gradimo privredno-kulturni sadržaj, kao etno-celinu – izjavio je za “Novosti” načelnik Opštine Krupa na Uni, Gojko Kličković.

Do kraja ovog meseca očekuje se dolazak delegacije Azerbejdžana u Krupu na Uni kako bi se upoznali s time gde će i na koji način biti utrošena sredstva koja su donirali.

Autor “Bašte sljezove boje” rođen je 1. januara 1915. godine u selu Hašani kod Bosanske Krupe. Prvu priču objavio je 1928, a prvu pripovetku 1936. godine.

Stvaralac koji je u jugoslovenskoj književnosti stekao status pisca sa najviše štampanih i prevedenih dela (više od 30 jezika) tragično je okončao život 26. marta 1984. godine u Beogradu, bacivši se sa savskog mosta. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.

BOLjE PROŠAO OD NjEGOŠA

– Ove vesti mogu samo da nas raduju – kaže za “Novosti” akademik Matija Bećković, član UO Zadužbine Branka Ćopića.

– Na više mesta sam čuo da se sprema obeležavanje stogodišnjice Brankovog rođenja. SANU, Akademija RS, Matica srpska, SKZ, Zavod za udžbenike na neki način su se oglasili da bi obeležili ovaj veliki datum. Možda bi bilo dobro kada bi se formirao jedan odbor koji bi ih sve objedinio i učinio da se udruženim snagama što dostojnije obeleži ovaj datum, ne zaboravljajući njegov zavičaj u Hašanima – kaže Bećković.

A na pitanje zašto se toliko čekalo na početak obnove Ćopićeve kuće, odgovara:

– Nije to ništa novo. Dvesta godina Njegoša nije ni obeleženo. Možda će Branko Ćopić, bar u tom pogledu, imati više sreće sa svojim rođenjem nego sa svojim životom.

 

Izvor: Večernje novosti, autor: S. Mišljenović

 

 

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: