Razgovor s Nenadom Kocmurom, UNDP-ovim voditeljom projekta “Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova EU: stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja RH”
Slabije razvijenim područjima Hrvatske, koja nemaju dovoljno kvalitetnog kadra, kapaciteta i znanja u privlačenju sredstava iz EU fondova, trebalo bi pomoći Ministarstvo regionalnog razvoj i UNDP kroz zajednički projekt «Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova EU: stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja RH». Projekt koji je planiran da traje do novembra 2014. godine provodio bi se u tri najnerazvijenije županije: Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj, a trebao bi rezultirati katalogom projektnih ideja za projekte koji bi se mogli financirati iz strukturnih i investicijskih fondova EU. O projektu i očekivanim rezultatima razgovarali smo s voditeljem projekta Nenadom Kocmurom iz UNDP-a.
Sredinom augusta u medijima najavljeni ste kao Grčićevi «specijalci», odnosno lovci na EU projekte. Koji je zapravo vaš zadatak?
«Specijalci» je malo pretjerana riječ, radi se o timu ljudi sa specifičnim dugogodišnjim iskustvom u pripremi i provedbi projekata lokalnog razvoja u slabije razvijenim područjima Hrvatske, raspoređenom u dva terenska ureda u Zadru i Petrinji koje vode kolege Ivana Laginja i Davor Bončina. Tim broji šestero ljudi iz UNDP-a, a po potrebi ćemo angažirati i vanjske suradnike kako bismo ostvarili glavni cilj projekta: pomoći lokalnim zajednicama, općinama, gradovima i županijama u kojima radimo da pripreme što veći broj dobro smišljenih i međusobno usklađenih razvojnih projekata koji će se financirati sredstvima Strukturnih fondova EU.
Otkud ideja o «lovcima» na EU projekte i zašto su baš izabrane Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija?
Ideja je nastala u suradnji Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova i UNDP-a krajem prošle godine, kada je primijećeno da neke hrvatske županije bitno zaostaju u pripremi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova, tada još pretpristupne pomoći EU. To je ujedno bio i kriterij za odabir ove tri županije, kao i činjenica da u njima UNDP već 8 godina provodi program «Lokalnog razvoja», pa posjeduje potrebno iskustvo i mrežu lokalnih kontakata.
Izlazak iz začaranog kruga
Da li se možda pomalo zakasnilo s ovom inicijativom?
Sličnih inicijativa bilo je i ranije, još 2008. UNDP je tadašnjem Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva predlagao osnivanje zajedničkog Fonda za projektnu dokumentaciju kojim bi se pomagala priprema projekata u najslabije razvijenim gradovima i općinama u Hrvatskoj. Tada to, nažalost, nije ostvareno, ali je u međuvremenu pokrenut «Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije» kojega danas provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i po čijim je podacima samo u 2013. sufinancirano 73 razvojna projekta u slabije razvijenim općinama i gradovima, u ukupnom iznosu većem od 13,5 milijuna kuna.
Kakvo je stanje na terenu? Kakva je socijalno-ekonomska situacija na tim slabije razvijenim područjima?
Jednom riječju: situacija je teška. Radi se o klasičnom začaranom krugu gdje zbog loših demografskih trendova, u gotovo svakom pogledu, lokalne zajednice ne uspijevaju potaknuti gospodarski razvoj i osigurati sve potrebne usluge svojim stanovnicima, što opet kao posljedicu ima pogoršanje ionako loše demografske slike. U takvim uvjetima teško je prepoznati, pripremiti i provesti projekte koji će napraviti razliku. Zato je i iskoristivost do sada raspoloživih EU fondova u tim sredinama niska, iako je teško pronaći objedinjene statističke podatke koji bi ovu tvrdnju potkrijepili. Na primjer, otkuda početi u općini koja se rasprostire na velikoj površini, što joj naravno predstavlja veliki trošak, a ima svega par tisuća stanovnika, od koji par stotina radi, i to većinom u javnim službama? Zadatak UNDP-a i naših partnera je da, u suradnji s tim zajednicama, pokušamo pronaći rješenja koja ćemo pretočiti u projektne ideje, koje će se potom, i uz pomoć Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, razviti u konkretne projekte.
Koji su razvojni prioriteti?
Razvojni prioriteti određuju se na više razina, počevši od strategije «Europa 2020» koja postavlja strateške ciljeve na razini cijele EU, preko niza programskih i strateških dokumenata na razini EU i Republike Hrvatske, pa sve do županijskih i općinskih ili gradskih razvojnih strategija. Za predstojeće proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. godine potrebno je revidirati postojeće strategije i, u nekim slučajevima, napraviti nove. Međutim, čak i tamo gdje «na papiru» postoje određeni strateški ciljevi i prioriteti, pogotovo na lokalnoj razini, oni se često svode na «listu želja», i ne odražavaju stvarno stanje. Kao rezultat takvog načina promišljanja razvojnih prioriteta, gdje je važnije bilo ispuniti formu nego dobro promisliti sadržaj, mi danas imamo veliki raskorak između proklamiranih ciljeva i rezultata pojedinih mjera i politika. Najbolji vam je primjer poljoprivredna politika, koja je trebala zaštititi obiteljska gospodarstva i male farme, uz povećanje proizvodnje, dok su učinci bili upravo suprotni. Strukturni fondovi predstavljaju novu i, kako sada izgleda, posljednju priliku da se stvari promijene i da se dobro promisli u što želimo ulagati i s kojim ciljem, jer više od milijarde eura godišnje može napraviti razliku. To nije zadatak samo ministarstava, županija i općina, nego svih nas – proces će morati biti otvoren i svatko ima priliku sudjelovati.
Tko artikulira projektnu ideju i kako se dolazi do projektnog prijedloga za EU fondove?
Tim UNDP-a prikuplja projektne ideje u izravnom razgovoru s najširim mogućim krugom potencijalnih korisnika, ako se radi o projektnim idejama koje već postoje, ali do sada nisu nigdje predložene. Za razvoj novih ideja koristit će se opće informativne radionice, na kojima predstavljanjem mogućnosti i iskustava iz ostalih zemalja članica EU želimo potaknuti razmišljanje o novim projektnim aktivnostima koje doprinose ostvarenju strateških ciljeva lokalnih zajednica, Republike Hrvatske i cijele EU. Poseban dio projekta posvećen je pretvaranju projektnih ideja u projektne prijedloge, putem specijaliziranih radionica – tzv. «projektnih klinika», a dio proračuna projekta predviđen je i za izradu pred-studija izvedivosti i idejnih rješenja za projekte za koje se procijeni da imaju najširi pozitivni učinak i mogu se najbrže dovesti do stadija spremnosti za provedbu. Jedinice lokalne samouprave ovdje imaju ključnu ulogu, jer o njihovoj spremnosti za provedbu projekata često ovisi i uspjeh ostalih sudionika u životu jedne lokalne zajednice: poduzetnika i civilnog društva. Na primjer, ako je razvoj turističke ponude u nekom području proglašen prioritetom i prepušten privatnoj inicijativi, javna uprava mora to pratiti odgovarajućim ulaganjem u infrastrukturu, a udruge ulaganjem u obrazovanje, očuvanje prirodne i kulturne baštine i slične sadržaje. Zato ćemo nastojati naglasiti važnost «intergriranog» pristupa, gdje projekti iz sva tri sektora, javnog, privatnog i civilnog, moraju na neki način biti usklađeni i podupirati se kako bi se ostvario zajednički cilj. Taj je cilj u ovom trenutku, polazeći od strateških dokumenata Europske unije pa sve do razvojnih strategija županija i općina – rast i zapošljavanje. Dakako, da bi općine i gradovi bili spremni preuzeti svoj dio odgovornosti potreban im je određeni kapacitet, kadrovski, financijski i organizacijski. O mogućnostima pred- i su-financiranja projekata bit će riječi i na radionicama koje UNDP organizira u sklopu «Lovaca na projekte», jer nam je jasno da je to, u uvjetima prezaduženosti i nedostatnih proračuna, ključno pitanje. Koliko nam je poznato, mehanizmi već postoje, ili su u fazi pokretanja, i to od HBOR-a i nekih komercijalnih banaka. Na kraju, tu je i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU koje će, kroz svoje već postojeće, ali i planirane mehanizme potpore, nastojati olakšati posao općinama i gradovima, ali i ojačati njihovu sposobnost za upravljanje razvojem u svim segmentima.
Lovci na projekte
Zašto do sada, po vašem mišljenju, korištenje EU fondova nije bilo uspješnije s obzirom na veliki broj konzultantskih kuća, razvojnih agencija, ureda na svim razinama?
Mi u stvari ne možemo jednoznačno proglasiti dosadašnje korištenje EU fondova neuspješnim, jer se iskustva razlikuju između različitih komponenti pretpristupnih programa koje smo imali na raspolaganju. Nadalje, uvjeti tih programa bili su često stroži nego što će to biti u slučaju Strukturnih fondova, dijelom zato što su oni zamišljeni kao proces «učenja» a dijelom zato što smo mi sami sebi nametnuli administrativne i druge zahtjeve koji možda nisu bili potrebni. No mreža institucija i konzultanata koja danas postoji svakako je bogatija znanjem i iskustvom nego što je to bila do prije nekoliko godina, i to treba promatrati kao priliku: ako se taj ljudski i organizacijski potencijal posloži na pravi način, uz jasna pravila i definirane ciljeve, priča o strukturnim fondovima mogla bi završiti kao uspješna.
Siromašne općine na području od posebne državne skrbi muči problem kako osigurati financijska sredstva za izradu projektne dokumentacije, a kamoli za realizaciju projekta?
Najmanje razvijene općine, uključujući i one naseljene većinom stanovništvom srpske nacionalnosti, već dugi niz godina koriste programe pomoći iz nacionalnih i međunarodnih izvora, uključujući i one UNDP-a. Naš program «Lokalnog razvoja» ostvario je preko 400 razvojnih projekata u takvim općinama u proteklih 8 godina, uz izvrsnu suradnju s općinama, gradovima i županijama. Hrvatskoj će u razdoblju do 2020. godine biti na raspolaganju 1,1 milijarda eura godišnje, a na krajnjim je korisnicima da tu mogućnost iskoriste, u čemu će i UNDP pružiti pomoć gdje god je to moguće, posebno u onim sredinama u kojima ne postoji dovoljan kapacitet za pripremu i provedbu. Međutim, projekt kojega provodi UNDP koristi tek 1% sredstava koja je Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova namijenilo pomoći u pripremi projekata, uključujući izradu projektne dokumentacije, u okviru «Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije».
Kako osmisliti i realizirati projekte EU fondova u siromašnim općinama naseljenima srpskim stanovništvom?
Upravo je jedan od ciljeva «Lovaca na projekte» definirati što veći broj razvojnih projekata, u smislu gospodarskog rasta i zapošljavanja, koji će tada opravdati i potrebu za komunalnom infrastrukturom, da ona ne bude sama sebi svrha. Ali tu ovisimo o idejama i inicijativi ljudi koji djeluju u lokalnim zajednicama, jer svrha ovog projekta nije nametati viziju razvoja i napretka koja nema uporište u volji lokalnog stanovništva izraženoj u postojećim razvojnim planovima, niti možemo umjesto njih provesti zacrtane aktivnosti. Što se same infrastrukture tiče, u nekim slučajevima, poput primjerice opskrbe pitkom vodom, morat će se primijeniti i Europske direktive, pa će tako do 2018. godine svako naselje s preko 50 stanovnika morati imati priključak na javni vodovod, što trenutno uglavnom nije slučaj.
Jedan od problema s kojima se nerazvijeni krajevi susreću su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi kao i kreditna nesposobnost.
Sjesni smo tog problema i već više godina nastojimo, kroz različite aktivnosti, pomoći u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja. U prvom izvješću Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU naglasili smo, primjerice, problem velikog broja objekata u vlasništvu države koje bi općine i gradovi mogli staviti u funkciju za različite svrhe, i to uz potporu EU fondova, ali je postupak prijenosa vlasništva ili prava raspolaganja dugotrajan i težak. Predložili smo da se takvi slučajevi, u dogovoru između nadležnih institucija, pokušaju tretirati kao prioritet za rješavanje.
Kada možemo očekivati prve rezultate projekta “Lovaca na EU projekte”?
Za rezultate u smislu uspješno provedenog i zaključenog projekta morat ćemo pričekati, jer mi ipak počinjemo od ideja kojima, u najmanju ruku, treba dorada da bi postale legitimni projektni prijedlozi. Međutim, rezultati su vidljivi već u povezivanju jedinica lokalne samouprave oko zajedničkih projekata, u širenju informacija na što veći broj potencijalnih korisnika, a konkretni «proizvodi» projekta: pred-studije izvedivosti, idejna rješenja i projektne ideje u standardiziranom formatu, biti će vidljivi u roku od nekoliko mjeseci.
