Osnovana Antifašistička liga Republike Hrvatske

Share

Cilj Antifašističke lige je integracija antifašizma u temelje hrvatskog društva, suprotstavljanje svim manifestacijama nacifašizma te zahtijevanje da Hrvatska dosljedno primjenjuje ustavne odredbe o pravnoj, demokratskoj, sekularnoj i socijalno osjetljivoj državi.

„Antifašizam se na razini države danas svodi na prigodničarsko obilježavanje obljetnica nekih datuma i događaja koje se ne može prešutjeti, ni zaobići, mada je i to praćeno sve agresivnijim poricanjem i postepenim relativiziranjem njihove važnosti. Pri tome se zaboravlja da je antifašizam sustav vrijednosti nastao u obrani osnovnih ljudskih prava, sloboda i jednakosti, kao takav se prometnuo u programsku osnovu historijskih pokreta otpora nacifašizmu, te spasio Europu i njezine narode poput hrvatskoga.“ Navedeni redci dio su Povelje Antifašističke lige Republike Hrvatske, koja je predstavljena javnosti na Dan pobjede nad fašizmom.

Povelju Antifašističke lige potpisali su na konferenciji za novinare predstavnici organizacija koje su pokrenule njezino osnivanje – Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Milorad Pupovac u ime SNV-a, Ivan Fumić iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Juraj Hrženjak, inicijator ideje osnivanja Antifašističke lige.

„Ovu inicijativu pokrećemo okruženi oživljavanjem fašističkog zla i raznih društvenih tendencija čiji je cilj dokidanje prava manjina. Sjetimo se samo referenduma čiji je cilj bio odricanje prava na jednakost jednog dijela građana, ili napada na ćirilicu. Da smo se ranije udružili, mogli bi senzibilizirati javnost i potaknuti vlast da se jače zauzima za antifašističke vrijednosti“, kazao je Juraj Hrženjak, koji je 1945. ušao u oslobođeni Zagreb.

Inicijatori su upozorili kako su antifašistički spomenici, spomen-obilježja i dokumenti vezani uz antifašizam bili sustavno uništavani, a potom prepušteni propadanju, dok je u školskim udžbenicima i u nastavi povijesti vidljivo kontinuirano i zabrinjavajuće odsustvo prezentacije sadržaja o historijskoj i o aktualnoj relevantnosti antifašizma.

„Kad smo radili povelju to me podsjetilo na 1989. i 1990. godinu, i na slične inicijative za koje smo se zalagali. Tada smo vjerovali u bolje društvo, ali moram reći kako danas nemamo bolje društvo“, kazao je Pupovac, te dodao kako u Europi postoji malo glavnih gradova koji su imali ovako snažan antifašistički pokret, a koji ne nose ulicu u spomen na dan kad su oslobođeni od fašista.
„Jučer smo obilježili Dan oslobođenja Grada Zagreba. Ali on nije oslobođen 8. maja. Da jest, imao bi ulicu koja obilježava taj dan“, poručio je Pupovac, dodajući kako je također malo zemalja u Europi čiji se partizanski vođe i lideri oslobodilačkih pokreta, kao što je bio Josip Broz Tito, proganjaju i proglašavaju zločincima. „Zamislite da se Francuska, Italija, Češka ili Poljska odriču svojih osloboditelja i da se miču ulice posvećene oslobođenju. Ne možete, jer to se tamo ne događa“, istaknuo je, podsjetivši i na nedavnu izjavu Tomislava Karamarka kako prema kojoj „svatko u svojoj sobi, dvorištu i kući može misliti što hoće, ali na javnoj sceni sigurno ne“, te da će se u javnosti morati poštovati „politička doktrina Franje Tuđmana i veliko djelo Gojka Šuška.“
„To je naznaka elementarnog poricanja antifašizma, pluralizma i slobode govora“, istaknuo je.

Ivan Fumić iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH upozorio je kako aktualne ekonomske poteškoće uzrokuju rast nacionalnih ekstremizama koje su izrodile rat, i da bi opet moglo doći do sličnih posljedica. „Došlo je vrijeme da razjedinjene snage ponovno usmjerimo u obranu civilizacijskih tekovina antifašizma, a protiv mržnje i podjela“, poručio je Fumić.
Stoga je, istaknuli su protagonisti ove inicijative, cilj Antifašističke lige integrirati antifašizam u temelje hrvatskog društva, sustavno se suprotstavljati svim manifestacijama nacifašizma te javno zahtijevati da Hrvatska dosljedno primjenjuje ustavne odredbe o pravnoj, demokratskoj, sekularnoj i socijalno osjetljivoj državi uz uvažavanje dostojanstva radnika i ljudskog rada općenito.

Vesna Teršelič iz Documente kazala je kako će Liga omogućiti uspješnije provođenje ciljeva koji se temelje na afirmaciji antifašizma, suprotno primjerima pojedinih državnih institucija, koje neadekvatno reagiraju na govor mržnje, posebno kada je riječ o pravosuđu. Dodala je i kako je nužno da državne institucije još više podrže rad Spomen područja Jasenovac, kao i da reafirmiraju druga spomen-područja koja više ne postoje. Uz to je potrebno promicati kulturu pamćenja i uvesti inovativniji pristup nastavi povijesti.

Antifašističku ligu čine i Građanski odbor za ljudska prava, Romsko nacionalno vijeće, Židovska općina/Šoa Akademija, Židovska vjerska zajednica Bet Israel, Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Kuća ljudskih prava Zagreb, Mlade antifašistkinje i antifašisti Zagreba, Srpski demokratski forum, Centar za mirovne studije, B.A.B.E, Savez društava Josip Broz Tito te Savez ratnih i vojnih invalida RH iz Drugog svjetskog rata.

Izvor H-alter

Share