Ostvarivanje stanarskog prava u Hrvatskoj, novi pokušaj

Piše: P-portal.net

Izbegli Srbi iz Hrvatske, nosioci stanarskog prava, koji nisu povratili svoje stanove, mogu da se obrate Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu koje može da im pomogne u rešavanju stambenog pitanja. …

Izbegli Srbi iz Hrvatske, nosioci stanarskog prava, koji nisu povratili svoje stanove, mogu da se obrate Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu koje može da im pomogne u rešavanju stambenog pitanja. Planirano je zbrinjavanje više od 8.000 ljudi.

Šefica pravnog tima Srpskog narodnog veća iz Zagreba Tatjana Vukobratović Spasojević rekla je u intervjuu za RTS da svi oni koji žele stambeno da se zbrinu u Hrvatskoj, a koji se nisu zbrinuli u drugim zemljama mogu podneti zahtev za stambeno zbrinjavanje ukoliko su imali u Hrvatskoj određenu imovinu.

Ovaj projekat iako rešava stambeno pitanje, neće uticati na vraćanje imovine koja je Srbima oduzeta ili uništena u Hrvatskoj, šta oni tačno dobijaju?

Pitanje konačnog rešavanja izbegličkih i prognanih tema je Srpskog narodnog veće u Hrvatskoj i teško će biti rešeno, jer je počeo kasno. Da je krenuo u posleratnom periodu, on bi imao svog efekta, mi smo skeptični ali smo tu kao podrška pre svega na terenu. Mi smo podrška po uredima županisjkim, da ljudi prikupe tu dokumentaciju, a naravno podrška smo i podnosiocima zahteva, to nam je cilj.

Ko ima mogućnost da podnese zahtev, na koga se odnosi?

U ovom momentu mogućnost imaju svi oni koji žele stambeno da se zbrinu u Republici Hrvatskoj, a koji se nisu zbrinuli u drugim zemljama, nisu se na primer zbrinuli u Srbiji, u izbeglištvu su sve ove godine, nisu dobili nikakvo stambeno zbrinjavanje, oni mogu podneti zahtev ako su imali u Hrvatskoj određenu imovinu.

U puno slučajeva najčešće su to bivši nosioci stanarskog prava, ljudi koji su imali društvene stanove, izbegli su 90-tih, mnogi su izbegli početkom rata a vraćaju se poslednji, oni su u najgoroj situaciji. Podneli su zateve pre nekoliko godina a još ih nisu rešili.

Nema nikakvog roka za podnošenje zahteva, to su zahtevi i svi su nekako procesuirani. Desili su se slučajevi da su ljudi podneli zatheve i 2005. godine, u međuvremenu ljudi se nisu javljali, interesovali, nit su im se obraćala državna tela. Sad smo došli u situaciju da ne možemo do tih ljudi.

Neki su promenili adrese, neki nisu živi, okolnosti životne, proširili su porodice, što je dobro, ali ti se zahtevi moraju dopuniti da bi se donelo pozitivno ili negativno rešenje. Oni neće dobijati svoje stanove niti kuće iz kojh su izašli, dobijaju zamenu za svoju imovinu

Šta je s onima koji ne žele da se vrate?

Ako su društveni stanovi tu se ne mogu sigurno vratiti, tu je zamena stambneo zbrinjavanje, ali Republika Hrvatska u svom nacionalnom programu već odavno zbrinjava nosioce stanarskog prava, ako je to kuća može se dobiti stambeni materijal za stambeno zbrinjavanje pod uslovom da nemate drugu imovinu useljivu, slične kvadrature u recimo Srbiji.

Ako ne žele da se vrate oni će morati da rešavaju intergraciju tu gde jesu, morali bi se obratiti svojim lokalnim poverenicima, da vide kakva je situacija na terenu.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: