Otpis duga

Share

Tko treba platiti neplaćene režijske dugove za stan čije sam vlasništvo stekao temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju? Važno je kazati da taj stan nikada nisam koristio. Prije točno deset godina sa sada pokojnim stricem zaključio sam ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i temeljem tog ugovora upisao sam se kao vlasnik stana u zemljišne knjige. Međutim, u tom trenutku nisam ušao u posjed stana jer je u stanu bio neovlašteni korisnik, protiv kojeg sam pokrenuo sudski postupak radi iseljenja. Paralelno je trajao i postupak koji je protiv moga strica pokrenula izvanbračna supruga pokojnog bratića radi utvrđenja bračne stečevine na predmetnom stanu. Sve godine vođenja ta dva sudska spora ni sada pokojni stric, ni korisnik stana, ni izvanbračna supruga pokojnog bratića nisu plaćali pristigle režije za predmetni stan. Računi glase na ime pokojnog bratića kojeg je naslijedio moj stric, također i na mog strica, stoga su i ovrhe pokrenute protiv pokojnog bratića i strica. Kakve su moje pravne mogućnosti u odnosu na otpis predmetnih dugova? Jesam li ih u obvezi podmiriti jer sam vlasnik stana?

Vladislav N., Zagreb

Prije svega, put kojim biste trebali krenuti je taj da kod svih nadležnih davalaca režijskih usluga prijavite promjenu vlasnika kako bi računi počeli dolaziti na vaše ime, da utvrdite stvarno stanje duga prijašnjih vlasnika i potom zatražite otpis duga prijašnjih vlasnika. Taj otpis duga trebao bi sadržavati sve elemente koji se odnose na nemogućnost naplate predmetnih dugovanja. U tom smislu, nemogućnost naplate predmetnog dugovanja proizlazi iz činjenice da vaš pokojni stric u trenutku smrti nije imao imovinu koja bi sačinjavala predmet ostavinske mase. Zakon o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03 i 35/05, 127/13) u članku 139 određuje: „(1) Nas­­ljednik odgovara za ostavite­­ljeve dugove. (2) Nas­­ljednik koji se odrekao nas­­ljedstva ne odgovara za ostavite­­ljeve dugove. (3) Nas­­ljednik odgovara za ostavite­ljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostavite­­ljevih dugova koje je nas­­ljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nas­­ljednika. (4) Kad ima više nas­­ljednika, oni odgovaraju solidarno za ostavite­­ljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nas­­ljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nas­­ljedstva. (5) Među nas­­ljednicima dugovi se dijele razmjerno ­­njihovim nas­­ljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno. (6) Predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine. (7) Odredba stavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se ako je stvar ili pravo koje je sastavni dio ostavine otuđeno prije podnošenja ovršnog prijedloga, odnosno prijedloga za osiguranje.

Prema slijedu stvari, ako ste uspjeli u sudskim sporovima i nalazite se u posjedu stana, trebate prijaviti davaocima usluga promjenu u evidencijama obveznika plaćanja računa kako bi ti računi glasili na vaše ime kao novog vlasnika stana. U tom slučaju ostaje otvoren problem volja davaoca usluga da donese odluku kojom će se otpisati dugovi prethodnih vlasnika predmetnog stana a koji više nisu živi. Iako iz navedenog proizlazi da pružanje usluga po svim neplaćenim računima nikada nije prekinuto, te bi novi vlasnik stana bez obzira na prethodno neplaćene račune prijavom promjena nastavio koristiti usluge bez ograničenja u odnosu na neplaćeni dio režija.

Ovakav stav je rasterećujući u slučaju kada je nekretnina naslijeđena ili, kao kod vas, kada je ista bila predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Međutim, ukoliko je takva nekretnina predmet kupoprodaje, svakako će takav pravni odnos biti opterećen potvrdama o neplaćenim računima te na tržištu takva nekretnina sigurno neće imati status nekretnine s čistim papirima. Teško će se eventualni kupac odvažiti kupiti nekretninu u kojoj računi režija nisu podmireni unazad nekoliko godina i gdje su protiv bivših vlasnika pokrenuti postupci ovrhe. Pokrenuti postupci ovrhe zbog neplaćenih račun govore i o tome da, iako predmetni računi nisu podmireni, naplata takvih potraživanja nije zastarjela. Jasnije rečeno, Zakon o obveznim odnosima ovakva potraživanja svrstava u jednogodišnji zastarni rok po članku 232 koji glasi: „(1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika (…).“ Te dalje članak 241 koji glasi: „Zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine.“ Tuženi iznosi ne zastarijevaju sve dok se dugovanje ne naplati.

U konačnici, potrebno je zatražiti od davalaca režijskih usluga otpis svih dugovanja koja su nastala zbog neplaćenih računa a koja su glasila na bivše, sada pokojne vlasnike stana, a iza kojih nije vođen ostavinski postupak. Sukladno gore navedenom članku 136 Zakona o nasljeđivanju, samo su eventualni nasljednici u zakonskoj obvezi platiti predmetne račune. Ukoliko to učini sadašnji vlasnik, iako nije zakonski nasljednik određen rješenjem o nasljeđivanju, to je učinio dobrovoljno zbog statusa nekretnine na tržištu i pravne sigurnosti.

Share