Pojedinačni ispravni postupak

Share

Vlasništvo stana u Zagrebu stekao sam kupoprodajnim ugovorom još 1993. godine. Taj ugovor nikada nisam upisao u zemljišne knjige. Prvi vlasnik predmetnog stana bila je Kreditna banka Zagreb. Stan je od 1965. godine promijenio pet vlasnika. Posjedujem originalne kupoprodajne ugovore i rješenje o nasljeđivanju, osim kupoprodajnog ugovora koji je zaključen između Kreditne banke Zagreb, kao prodavatelja, s prvim kupcem. Pravni sljednik Kreditne banke Zagreb je Zagrebačka banka, koja također nema taj ugovor. Stoga smatram da taj ugovor nije sačuvan i da više ne postoji.

Zgrada nije etažirana i predmetni stan nikada nije bio upisan u zemljišne knjige ni u knjigu položenih ugovora. U zemljišnim knjigama nije upisana ni zgrada u kojoj se nalazi stan. Na čestici na kojoj je zgrada kao vlasnik je naveden Grad Zagreb. Je li moguće provesti moj kupoprodajni ugovor u zemljišnim knjigama i tada dobiti vlasnički list?

Milorad J., Zagreb

Kao vlasnik predmetnog stana u zemljišne knjige, odnosno u knjigu položenih ugovora možete se upisati na dva načina: podnošenjem zahtjeva za uknjižbu ili pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka. Koji postupak pokrenuti za konkretni predmet odlučna je činjenica postojanja kupoprodajnog ugovora između Kreditne banke Zagreb kao prodavatelja i tadašnjeg kupca. Ako takav ugovor više ne postoji, znači da ne možete dokazati neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja kao što propisuje čl. 41 Zakona o zemljišnim knjigama (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, u daljnjem tekstu ZZK) i to je razlog zbog kojeg sud ne može dopustiti upis u zemljišne knjige. U tom slučaju članak 200 ZZK-a otvara mogućnost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka koji se provodi kada za to postoje opravdani razlozi i kada za to imate pravni interes, što propisuje st. 3 čl. 200 ZZK-a: „Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.“

Znači, pojedinačni ispravni postupak pokreće se u situacijama kada predlagatelj ne raspolaže ispravama koje su potrebne da sud odobri uknjižbu prava vlasništva temeljem zahtjeva za uknjižbu. Takav prijedlog se podnosi zemljišnoknjižnom sudu. Iz svih činjenica koje ste iznijeli proizlazi da se radi o kompliciranom formalnopravnom postupku. Ne samo da niste u mogućnosti dokazati neprekinuti niz izvanknjižnog stjecanja prava vlasništva na nekretnini, već ni zgrada nije upisana u zemljišne knjige ni etažirana, te je Grad Zagreb upisan kao vlasnik zemljišta. Upravo pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka pred zemljišnoknjižnim sudom u mogućnosti ste premostiti sve formalne nedostatke zbog kojih se ne možete upisati kao vlasnik predmetnog stana.

Kao što smo naveli, prijedlog se podnosi zemljišnoknjižnom sudu i st. 5 čl. 200 ZZK-a pobliže određuje koje isprave se prilažu uz prijedlog. To su isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnog prava u korist podnositelja prijedloga koji ne ispunjavaju sve pretpostavke propisane za valjanost upisa prava vlasništva, originalna dokumentacija o slijedu stjecanja vlasništva od strane predlagatelja i sl. Potrebno je priložiti svaku ispravu koja može poslužiti kao dokaz tvrdnjama predlagatelja. U vašem predmetu potrebno je priložiti, između ostalog, dokaze o pravnom sljedništvu Zagrebačke banke, zatim da ne postoji ugovor s prvim kupcem, daljnju dokumentaciju u nizu izvanknjižnog stjecanja prava vlasništva na predmetnom stanu.

Nakon što sud odluči o osnovanosti prijedloga, donosi rješenje i objavljuje oglas o pokretanju pojedinačnog ispravnog postupka kako bi se otvorila mogućnost svim zainteresiranim osobama da istaknu prigovore i prijave u odnosu na zahtjev predlagatelja da se upiše u zemljišne knjige. Nakon isteka roka određenog u oglasu, sud zakazuje glavnu raspravu na koju poziva osobe koje su podnijele svoje prijave i prigovore, one protiv čijih su upisa te prijave i prigovori podneseni te one osobe za koje prema sadržaju zemljišnih knjiga proizlazi da bi mogle imati pravni interes. Nakon što sud dovoljno raspravi o svim prigovorima i prijedlozima, donijet će odluku o tome dozvoljava li upis predlagatelja u zemljišne knjige. U konačnici, može se zaključiti da se radi o izvanparničnom postupku koji omogućava premošćivanje formalnih nedostataka u svrhu usklađivanja stvarnog i zemljišnoknjižnog stanja.

 

Share