Porez na nekretnine je odlična stvar (kada bismo znali što s njim hoćemo)

Piše: N.T. / P-portal.net

Cijela Hrvatska ovih dana slavi poraz vlade. Odgođeno je donošenje poreza na nekretnine. Postupak donošenja i na kraju odgađanja ovog poreza još jedan je evidentan dokaz da se vrlo važnim …

Cijela Hrvatska ovih dana slavi poraz vlade. Odgođeno je donošenje poreza na nekretnine. Postupak donošenja i na kraju odgađanja ovog poreza još jedan je evidentan dokaz da se vrlo važnim politikama (a porezna politika je jedna od najvažnijih) u ovoj zemlji prilazi s malo znanja i nikakvom analizom. Na dugoročnoj razini korijen svih ekonomskih problema s kojim će se ova zemlja susretati je demografske prirode. Zdravstveni i mirovinski sustavi kakve poznajemo su neodrživi sami po sebi, a njihov kolaps ubrzavaju demografski trendovi u Hrvatskoj. Hrvatska je prošle godine imala negativnu bilancu rađanja i umiranja od 15 000 ljudi. Demografske trendove pogoršava iseljavanje, iako je dugoročno iseljavanje puno manje od senzacionalističkih brojki koje se vrte po medijima. Kada bi se demografski trendovi zaustavili ili čak obrnuli, to bi dalo vrlo značajan poticaj ekonomiji te bi dalo više vremena vladajućima da se pripreme za promjenu mirovinskog i zdravstvenog sustava. Nadalje, demografija je od esencijalne važnosti i za generalni opstanak države kao takve.

Kada se u ozbiljnoj državi pristupa dizajnu određene politike, za nju se definiraju i ciljevi koje ona ima postići. Kako bi trebalo reformirati poreznu politiku vezanu za nekretnine imajući kao cilj ne samo punjenje proračuna (iako je to osnovna svrha poreza), već i poboljšanje demografske situacije? Nekretnine već i sada jesu predmet oporezivanja. Od poreza vezanih za nekretnine imamo trenutno komunalnu naknadu te porez na promet nekretnina.  Oba ova poreza odlaze lokalnim samoupravama.

Porez na promet nekretnina ima sljedeće negativne strane (po radu: Possible reforms of real estate taxation: Criteria for successful policies iz Occassional Papers):

– Smanjuje pokretljivost radne snage. Radnik sa stanom u Zagrebu teže će prihvatiti dugoročni posao u Splitu jer prodaja stana i kupovina novog ga stoji 5% cijene stana što bi izišlo nekoliko tisuća eura.

– Zbog varijacije cijena u tržištu nekretnina te prometa u ovisnosti o krizama ovi prihodi mogu značajno varirati, a pogotovo onda kada su najpotrebniji – u slučaju ekonomske krize.

Stoga je jedna od ključnih preporuka: pomak s oporezivanja prometa nekretnina na oporezivanje posjedovanja nekretnina. Istovjetni principi bi se trebali primijeniti na rad i imovinu generalno. Generalno, Hrvatska je zemlja s velikim poreznim opterećenjem te isti ne treba podizati već smanjivati. Uvođenjem poreza na nekretnine, a ukidanjem komunalne naknade i, što je još važnije, poreza na promet nekretnina – ključna je stvar. Time bi porezno opterećenje ostalo na istoj razini, a ciljevi politike bi bili daleko bolje ostvarivi.

Uvođenje poreza na nekretnine uz oslobađanja od poreza na onu nekretninu u kojoj obitelj živi te rastuća stopa poreza ovisno o broju nekretnina ima sljedeće prednosti:

– Mobilizaciju tržišta nekretnina. Trenutno u gradovima, a posebice Zagrebu, postoje tisuće neprodanih stanova. Umjesto da poreznom politikom prisili banke na prodaju stanova po nižim cijenama, Vlada RH trenutnom mjerom otplate rate kredita na početku jednostavno prelijeva javni novac, novac građana RH u džepove banaka. Naravno, u instrukcijama o dizajniranju porezne politike EU navedeno je da ovaj pristup nije učinkovit (nije pronađena korelacija između broja vlasnika stanova i uvođenja ove mjere na razini zemalja OCED-a). Uvođenjem poreza na nekretnine isti stanovi bi padali u cijeni jer bi bankama postali veliki trošak – omogućilo bi se mladim parovima da lakše kupe svoje buduće domove.

– Porezno rasterećenje mladih parova koji trebaju osnovati obitelj. Trenutne olakšice na plaću uz ukidanja porezne olakšice na prvu nekretninu isplate se za mlade parove tek nakon 10-ak godina.

Neke dodatne smjernice za reformu porezne politike kad su nekretnine u pitanju svakoko bi se ticale dobrog sustava izračuna vrijednosti nekretnine. Sam iznos poreza treba pratiti vrijednosti nekretnina na tržištu te se dinamički izračunavati. Isto tako, nekretnine oštećene ili uništene u ratnim zbivanjima zbog kojih su njihovi vlasnici iselili trebaju biti izuzete od poreza kako se ne bi poticala dodatna depopulizacija te sprječavao mogući povratak ljudi u ratom opustošene krajeve.

Ukratko, odgoda poreza na nekretnine je jedna ogromna prilika. Prilika da redizajniramo dio poreznog sustava vezanog za nekretnine kako bismo dugoročno poboljšali ekonomsku sliku. Samo kada bi zapravo promišljali naše politike ili makar čitali znanstvenu literaturu te iskustva drugih. Ne treba izmišljati toplu vodu već samo napraviti pristojnu analizu i primjeniti sustave koji provjereno rade.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: