Industrijska konoplja je višestruko iskoristiva. Zapisi kažu da su ju još naše bake koristile u izradi kudjelje i platna.
Nakon što je Dragomir Lekić iz Dugog Dola kod Vrhovina prošle godine prvi u Ličko-senjskoj županiji krenuo u uzgoj industrijske konoplje, mnogi su se zapitali: da li je upravo baš konoplja grana kulture koja može pokrenuti razvoj poljoprivrede u povratničkim krajevima? Lekić je u okviru svih zakonskih propisa, na proljeće prošle godine, zasijao 50 kg sjemena industrijske konoplje na površini od jednog hektara, i mnogi su sa čuđenjem gledali na njegov posao i unaprijed mu predviđali propast. Ipak, danas kad se sumiraju svi rezultati, uloženi troškovi i ostvarena dobit, može se reći da je obitelj Lekić ovim projektom ostvarila značajan uspjeh.
– Sa jednog hektara, na kojem smo posijali 50 kg sjemena industrijske konoplje dobili smo 800 kg. Mi smo s tim itekako zadovoljni, no da smo imali bar nekakvog iskustva vjerujem da bi sigurno imali prinos od 1200 do 1300 kg, priča Dragomir.
Industrijska konoplja je višestruko iskoristiva biljka. Zapisi kažu da su ju još naše bake koristile u izradi kudjelje i platna, a davne 1949. godine na području Hrvatske bila je zasijana na 21 tisuću hektara. Bivša Jugoslavija bila je poslije Rusije drugi izvoznik konoplje u svijetu. Nakon Drugog svjetskog rata, svako seljačko gospodarstvo imalo je obavezu proizvoditi konoplju. Od konoplje se može napraviti velik broj proizvoda, neki autori navode i do 25 tisuća. Tragom pozitivnih iskustava obitelji Lekić iz Vrhovina, ali i ukupne razvojne strategije LAG Lika u Gospiću organizirao prezentaciju Ekološka proizvodnja industrijske konoplje na području LAG-a Lika.
– Područje je u Lokalnoj razvojnoj strategiji 2013. – 2015. ocijenjeno kao nezagađeno i zdravo područje pogodno za razvoj ekološke poljoprivrede. U strategiji je navedeno i da je moguća prijetnja za razvoj ekološke poljoprivrede nedovoljna obrazovanost stanovništva, a prilika za razvoj gospodarstva upravo je sve veća potražnja modernog društva za ekološki uzgojenim proizvodima. Iz tog razloga LAG – LIKA je predvidio organizaciju nekoliko predavanja na temu ekološke proizvodnje na području LAG-a s osvrtom na pojedine agrotehničke mjere ili kulture, ističe Tomislav Kovačević, voditelj ureda LAG-a Lika u Gospiću.
Drugo u nizu takvih predavanja održao je Jure Zubak, jedan od začetnika revitalizacije industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj.
– Industrijska konoplja ima svoju tradiciju i došlo je vrijeme za revitalizaciju njene proizvodnje. Prema trenutnoj zakonskoj regulativi moguće je koristiti sjemenku industrijske konoplje od koja se može konzumirati minimalno obrađena, preraditi u brašno ili čisti protein. Brašno sjemenke industrijske konoplje moguće je koristiti kao i pšenično brašno za proizvodnju pekarskih proizvoda, pašte ili kolača, kaže Zubak.
Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi uzgoj industrijske konoplje zahtijeva minimalno 1 ha obradive površine i ishodovanje potrebnih dozvola kod nadležnih institucija. Ono što je proizvođačima industrijske konoplje još uvijek nepoznanica, je kuda i što sa stabljikom konoplje. Ono što se mijenja nabolje su rigorozne zakonske odredbe zbog kojih propadaju milijuni kuna: one će uskoro biti ukinute, a i stabljika industrijske konoplje moći će se u Hrvatskoj nesmetano uzgajati, prerađivati i prodavati.
Ministarstvo zdravlja predlaže izmjene Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, kako bi se omogućio potpuno nesmetan uzgoj konoplje u industrijske svrhe. Time bi proizvođačima konoplje bilo dopušteno korištenje stabljike konoplje u industrijske svrhe, koja se sada uništava zbog rigoroznih zakonskih odredbi, iako joj je koncentracija psihoaktivne tvari manja od 0,2 posto. Po riječima Jure Zubaka, ona ima i brojne prehrambene vrijednosti.
Ono što je budućim proizvođačima možda i najvažnije je činjenica da se sad već u Republici Hrvatskoj pojavilo nekoliko većih otkupljivača sjemena konoplje tako da postoji mogućnost prodaje te postoji koliko-toliko sigurno tržište za ovu industrijsku biljku. Troškovi proizvodnje nisu preveliki i slični su kao kod drugih sličnih industrijskih biljaka što otvara mogućnost većem broju ljudi da se aktivno uključi u ovu proizvodnju i na taj način sebi osigura egzistenciju.
Veliki broj prisutnih poljoprivrednika na predavanju, te pozitivna iskustva obitelji Lekić iz Vrhovina koja su dobro medijski propraćena, navode nas na zaključak da je možda baš industrijska konoplja grana kulture koja će preplaviti dugo neorane površine na povratničkim područjima u Republici Hrvatskoj, a ljudima osigurati egzistenciju od održive poljoprivredne proizvodnje.
Izvor: Novosti, autor: Miroslav Mašić
