Pravo žrtve

Share

U jednom noćnom klubu bio sam teško napadnut. Naime, u jednom trenutku nepoznate osobe počele su me udarati šakama i nogama po glavi i tijelu. Prema liječničkoj dokumentaciji, zadobio sam teške tjelesne ozljede. Istu večer u taj klub došla je policija te će vjerojatno pokrenuti određeni postupak protiv osoba koje su me napale. S obzirom na to da sam pretrpio teške ozljede i da se još uvijek liječim od tih udaraca, zanima me kakva su moja prava kao osobe koja je na taj način nastradala.

Predrag T., Zagreb

Kao žrtva počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela iz članka 118 stavak 1 Kaznenog zakona iz 2011. godine, imate prema članku 43 i 51 Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12) i odluka i rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske (143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17) prava koja su uvrštena u novo kaznenopravno zakonodavstvo RH. Zbog toga kao oštećeni i žrtva kaznenog djela imate značajniju procesnu ulogu tokom kaznenog postupka. Zakon taksativno navodi prava koja ima žrtva kaznenog djela te potom i žrtva koja stekne status oštećenog u kaznenom postupku. Prema članku 43 Zakona o kaznenom postupku, prava žrtve su sljedeća: 1) pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela; 2) pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom; 3) pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde; 4) pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka; 5) pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka; 6) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje; 7) pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka; 8) pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika; 9) pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku; 10) pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite; 11) pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak; 12) druga prava propisana zakonom.

Sud, državno odvjetništvo, istražitelji i policija dužni su pri poduzimanju prve radnje obavijestiti žrtvu o njezinim pravima. Tom prilikom žrtva kaznenog djela može dati izjavu želi li sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika. Tako zakon dalje u odnosu na status oštećenika u članku 51 Zakona o kaznenom postupku propisuje njegova prava: „1) služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku; 2) podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja; 3) na opunomoćenika; 4) upozoravati na činjenice i predlagati dokaze; 5) prisustvovati dokaznom ročištu; 6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor; 7) izvršiti uvid u spis predmeta; 8) zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku; 9) podnijeti žalbu; 10) zatražiti povrat u prijašnje stanje; 11) biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka. (2) Državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom.“

U odgovoru na vaše pitanje citirali smo sva vaša zakonska prava koja se odnose na vašu procesnu poziciju u kaznenom postupku koji se vodi protiv okrivljenika za počinjeno kazneno djelo kojim ste oštećeni. Uz to što ste zainteresirani da počinitelji budu kažnjeni zbog svojih nedjela, u vašem je interes i to da vam se nadoknadi šteta koju ste pretrpjeli. Naknada štete zbog pretrpljenog fizičkog i psihičkog nasilja predviđena je člankom 1100 Zakona o obveznim odnosim kao pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, koja se traži od onog tko je za tu štetu odgovoran. Za ovaj dio postupka potrebno je da imate liječničku dokumentaciju na temelju koje će vještak adekvatne medicinske struke, kroz svoj nalaz i mišljenje, odrediti intenzitet pretrpljenih boli, posljedice i sve ostalo sukladno postavljenim kriterijima s kojeg osnova se traži novčana naknada. Prema tome, nakon teških trenutaka koje ste proživjeli, vrlo je važno da ustrajete u tome da kao žrtva kaznenog djela doprinesete kažnjavanju onih koji su to djelo počinili, a sve u cilju ostvarivanja pravde. O tome koliko je važno vaše učešće govori i popis navedenih prava unesenih u Zakon o kaznenom postupku.

Share