Projekat „Rediscovering Europe“: Cilj je stvoriti publiku koja ne tolerira, već razlike prihvata ravnopravno

Share

Istraživanje o (ne)uključivanju manjina u kazališno-kulturni život glavna je aktivnost projekta „Rediscovering Europe“. Istraživanje će se sporovesti u Trstu, Temišvaru, Skopju, Mariboru i Subotici, a u Rijeci se ostvaruje u sklopu projekta EPK Rijeka 2020.

O opsežnoj strategiji istraživanja kulturnih potreba pripadnika manjina, za P-portal govori riječka kulturologinja Barbara Babačić.

Kako je nastao projekat „Rediscovering Europe“ i kako se Rijeka našla u središtu ovog istraživanja?

Barbara Babačić / fotografija: Jelena Pintarić
Barbara Babačić / fotografija: Jelena Pintarić

– Projekt  (Re)discovering Europe  zamišljen je kao koprodukcija četiri drame nacionalnih manjina: Hrvatsko narodno kazalište Rijeka – Talijanska drama, Gradsko pozorište  Deže Kostolanji Subotica, Deutsches Staatstheater Temišvar i Slovensko stalno gledališče Trst, te jednog ansambla koji je do prije 11 godina imao manjinski status (Albanski teatar Skopje).

Projekt je nastao po drami Gorski divovi  talijanskog nobelovca Luigija Pirandella, a u režiji jednog od najznačajnijih talijanskih i europskih redatelja – Paola Magellija.

Kao što je vidljivo iz popisa sudionika ovog projekta, oni dolaze iz sredina koje imaju dugu tradiciju multikulturalnosti, ali ponegdje je ta multikulturalnost u posljednje vrijeme bila ozbiljno ugrožena ili svedena na folklorni ukras većinskoj kulturi. Takvu situaciju jednim dijelom imamo i u Rijeci.

Kada već pominjete ugroženost manjina, slažete li se da je Europa pala na ispitu multikulturalnosti? Je li ovaj projekat pokušaj da se obnove vrijednosti razlika u društvu?

– „Rediscovering Europe“ je iniciran upravo da bi se podigla svijest o važnosti pluralizma u suvremenoj Europi i jednakopravnosti svih njenih identiteta. Njegov cilj je stvaranje publike koja će biti senzibilizirana za različitosti, publike koja drugo i drugačije neće tolerirati, nego prihvaćati kao ravnopravno.

Svi ansambli, tj. sudionici ovog projekta važni su faktori u diverzifikaciji kulturne ponude u svojim sredinama. Uz to, oni su, kao predstavnici manjinskog nacionalnog identiteta, generatori interkulturnog dijaloga između većinske i manjinske kulture.

Šta će pomenuti ansambli konkretno ostvariti kroz ovaj projekat?

– Ovim projektom  djelovanje manjinskih kazališta ušlo bi u novu, intenzivniju fazu jer bi iskustva stečena u lokalnoj sredini podijelili i operacionalizirali u širem europskom kontekstu.  Također nam je plan nakon više radionica koje imamo u sklopu projekta ( Inkubatori znanja, Performativna kuhinja, Kazališni buvljak znanja) omogućiti manjinskim glumcima i glumicama da dobiju platformu potrebnu za stvaranje „Mreže manjinskih glumaca“, koja bi im otvorila vrata za financiranje uz pomoć europskih fondova. Uz poticanje interkulturnog dijaloga, ovi i slični ansambli dobili bi mogućnost da se predstave i na tržištima koja su za njih ranije zbog kulturoloških i jezičnih razlika bila zatvorena.

Takvim umrežavanjem bi se povećala njihova vidljivost  i relevantnost i na lokalnoj razini. Upravo ovakva koprodukcijska povezivanja  potvrdila bi da je kazališni prostor – prostor univerzalne komunikacije koja nadilazi nacionalne partikularnosti.

Nedavno ste na Ekonomskom fakultetu u Rijeci sa studentima treće i četvrte godine krenuli u realizaciju ovog programa. Koliko su studenti zainteresirani za nacionalne manjine u svom gradu?

– Tako je. Studenti/ice su vrlo zainteresirani za rad s manjinama jer im se nudi pragmatičan dio kolegija koji se zove Istraživanje tržista. U njemu će raditi s ljudima, a ne sa brojkama. Općenito, metodologija samog rada daje im i opširnije odgovore koji su potrebni da bi se kulturna politika Rijeke, kao i ostalih gradova, razvijala u svim smjerovima i zadovoljavala apetite svih građana.

Studenti/ice kolegija podijelili su se u šest  skupina, svaka grupa studenata zadužena je za jednu manjinu – Slovence, Albance, Nijemce, Mađare,Talijane i Rome, dakle, sve manjine koje participiraju u projektu, uključujući Rome koji su jedna od većih manjina u svim gradovima koji sudjeluju u projektu.  Isti postupak istraživanja preslikat će se u ostalim partnerskim gradovima.

Istraživanje će se dobiti u okviru znanstvenog rada za koji će studenti dobiti ECTS bodove.

Kada očekujete prve konkretne rezultate?

– Nakon ovako opsežnog ispitivanja manjina, dobit ćemo statističku platformu, po kojoj ćemo se moći ravnati i za ostatak kulturno-kazališnih EPK projekata, uviđajući potrebe i zainteresiranost publike za pojedine umjetničke medije, ali ponajprije za uključivanje manjinske kulture u dominantnu kulturu. Rezultatima drugog istraživanja, koje ide nakon cijelokupnog projekta,  zamišljeno je da se provede do svibnja 2018.

Kroz ovo istraživanje projekat će se evaluirati , te dobiti pozitivan i/ili negativan feedback od same (potencijalne) publike manjina. Pokazat će se jesu li radionice, predavanja i ostale aktivnosti koje se provodile u sklopu projekta otvorili put novoj publici i ohrabrili manjine da se aktivnije  uključe u kazališno-kulturan život.

Kako će se dobijeni rezultati poslije tretirati i koristiti u kreiranju kulturne politike, a po mjeri manjina?

– Ova aktivnost namjenjena je, prije svega, organizatoru kulturnih događanja u Gradu Rijeci (EPK Rijeka, Gradski i Županijski odjeli za kulturu, kulturne udruge).

Osnovni cilj je istražiti način na koji su manjine uklopljene u kulturni/kazališni život, na koji način su organizirani, što očekuju od riječke kulturne/ kazališne scene i kulturnih/kazališnih aktera/institucija, što predlažu za poboljšanje kulturne/kazališne integracije u zajednici i što smatraju potrebnim poticajem za uključivanjem. Što je iz perspektiva manjine važno prenijeti publici, s kojim motivima se uključuju u kulturne programe, koja su ograničenja i mogućnosti za unapređenje.

Potrebno je saznati koliko su manjine zastupljene u kulturnom životu, od produkcija do publike i koliko se njihova kultura njeguje kroz umjetnički izričaj u vodećim institucijama poput HNK Ivana pl. Zajca, što je potrebno da se podigne multikulturalna svijest građana i građanki Rijeke, te što je s ostalim manjinama koje su marginalizirane. Također, bitno je koga predstavljaju udruge manjina  i da li se aktivno bave samopredstavljanjem, kao i  koliko prostora im je dato.

Dakle, kritične točke suradnje su veći angažman i bolje uključivanje nacionalnih manjina.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Share