Projekcija filma “Krim: Povratak kući“

Piše: P-portal.net

U petak, 8. maja u Srpskom kulturnom društvu „Prosvjeta“ u Zagrebu održana je projekcija dokumentarnog filma Andreja Kondrašova „Krim: Povratak kući“, na kojoj su, pored brojnih gostiju, prisutstvovali i ambasador …

U petak, 8. maja u Srpskom kulturnom društvu „Prosvjeta“ u Zagrebu održana je projekcija dokumentarnog filma Andreja Kondrašova „Krim: Povratak kući“, na kojoj su, pored brojnih gostiju, prisutstvovali i ambasador Ruske Federacije u Zagrebu Robert Makarjan i Bogoljub Lacmanović novinar i diplomat.

Prije projekcije filma, prisutnima se obratio Robert Makarjan.

„Ovaj film prikazuje sve stvarne događaje koji su se zbivali 2013. i 2014. godine i doveli do referenduma u Krimu. Cijeli život Krima i politički i kulturni je bio povezan sa Rusijom“, počeo je Robert.

„Hruščov je poklonio Ukrajini Krim, ali svi su tu odluku smatrali besmislenom“, nastavio je. „Nitko nije znao što će se dogoditi 40. godina kasnije“ opisujući povijest Krima.
„Amerikanci su govorili o tome kako su prekršena međunarodna prava za vrijeme svih događaja u Krimu, ali nitko nije ništa rekao za ono što se zbivalo u Beogradu 1999. godine.“ Nakon toga je Makarjan naveo još nekoliko primjera kao što su Afganistan ili Libija, te je prešao na današnje razdoblje.
„Što se tiče današnje situacije mi ne želimo ništa mijenjati, i nećemo raditi reviziju o rješenju Krima. Mi ne skrivamo da je teško, ali mi nikada nećemo kapitulirati stojeći na koljenima“ te je s time završio svoju izjavu o Krimu i čestitao svima prisutnima nadolazeći 9. maj. „Još jedna važna tema danas je 70-godišnjica velike pobjede nad fašizmom pa čestitam svim vama na ovom prazniku.“

Nakon Roberta Makarjana iznio je svoj stav i Bogoljub Lacmanović, vrlo poznati novinar i diplomat.
„Ovaj film vrijedi pogledati zbog nekoliko razloga“ započeo je Lacmanović. „Kao prvo, vi možete vidjeti kako Putin razmišlja, bez obzira na to što ga nazivaju drugim Hitlerom, vi gledajući ovaj film možete donijeti racionalan stav o svemu ovome“ – naveo je Lacmanović kao prvi razlog. „Drugi razlog za gledanje ovog filma je informacijski rat, jer ljudi ne znaju što se događa u Ukrajini“ – nastavio je. „SAD želi odvojiti Europu od Rusije“ što je treći razog zbog kojeg treba pogledati ovaj film i time je Lacmanović završio.

Nedavno snimljen dokumentarni film s kontroveznom temom povratka Krima u njegovnu povijesnu domovinu snimljen je 2014. godine, a u njemu se prikazuju aktualni događaji februara-marta u Krimu.

Film je već bio poznat i prije svoje premijere s obzirom na to da je Jen Psaki, predstavnica ministarstva vanjskih poslova, kritizirala ovaj film na svojem brifingu, a neke države poput Moldavije zabranile su njegovo prikazivanje u svojoj državi. Bez obzira na svoju kontroveznost film je izašao u javnost.
Tema kojom se bavi film je rekonstrukcija događaja u Krimu u tom razdoblju, dok veliki dio filma zauzima intervju sa predsjednikom Ruske Federcije Vladimirom Putinom.

Važno je spomenuti da je Vladimir Putin, osim toga što je dao iznimno mnogo informacija za režiranje ovog filma, i sam igrao direktnu ulogu u tim događajima jer je upravljao svojom vojskom i konstantno je pratio sve što se događa. Film prati organizaciju ruske specijalne vojske za spašavanje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, kojeg je Rusija smatrala legitimnim predsjednikom u tom razdoblju.

Kao što je već poznato, veliki konflikt zbio se na teritoriju Ukrajine zbog zahtjeva naroda da parlament ostavi svoju dužnost i vlast, što je polako preraslo u pokušaj da se eliminira predsjednik Ukrajine. Na temelju tih događaja ukrajinski pobunjenici koji su imali nacionalističke i fašističke ideje htjeli su preuzeti kontrolu nad Krimom. Uprskos snažnoj pobunjeničkoj snazi, narod Krima se suprotstavio njihovim idejama i sazvao je svoju narodnu frontu Krima koja je prizivala narod Krima da se pridruži Rusiji s obzirom na etničku pripadnost.

Vladimir Putin je imao najvažniju ulogu u tim događajima jer je pomogao narodu Krima da se izbori za svoj cilj i time je pružio pomoć svojom vojskom na teritoriju Krima. Raspisan je legitimni referendum na kojem je 96,77 % naroda glasalo za pripajanje Rusiji, a opća izlaznost na referendum bila je 83,1% stanovništva.

 

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: