Prve posledice masovnog iseljavanja iz Hrvatske

Share

Iako Hrvatska na bezi rada ima gotovo 175.000 nezaposlenih, poslodavci veoma teško nalaze radnike za određene poslove, što je uticalo na početak dosad najvećrg uvoza radne snage, piše Jutarnji list.

Samo u prva tri meseca ove godine, pre početka turističke sezone, poslodavci su prijavili potrebu za gotovo 76.000 radnika. Do tih radnika se teško dolazi, navodi list, pa su poslodavci pribegli potrazi za stranom radnom snagom.

Preciznih statistika o tome koliko se državljana Hrvatske iselilo poslednjih nekoliko godina nema jer malo tih, kako se navodi, novih gastarbajtera odjavljuje prebivalište u Hrvatskoj. Ipak, jasno je da se radi o desetinama, ako ne i stotinama hiljada ljudi, koji su bolje sutra odlučili da potraže u nekoj drugoj članici EU ili čak izvan Evrope.

Drugi razlog je u tome što je među nezaposlenima malo onih koji raspolažu potrebnim znanjima koja poslodavci traže, a još manje je onih koji su voljni da promene mesto rada i života.

Treći razlog su, kako se navodi, male plate. Najveći gubitnici novog hrvatskog egzodusa su turizam, građevinarstvo, brodogradnja i poljoprivreda. Mada je nedostatak kadrova sve izraženiji i u IT sektoru, kao i u drugim zanimanjima.

Vlada je u ovoj godini odobrila rekordan uvoz od ukupno 31.000 radnika, od čega se 9.000 odnosi na produženje već postojećih radnih dozvola.

Ukoliko se, međutim, bude nastavila dosadašnja dinamika iseljavanja, kvota će se iz godine u godinu povećavati.

Share