Raseljena lica u Leskovcu 22 godine kasnije

Piše: Vladislav Stojičić

U Srbiji trenutno živi oko 80.000 izbeglica i 206.000 interno raseljenih lica sa Kosova. Oko 4.000 njih još uvek je smešteno u 40 kolektivnih centara. Na teritoriji Jablaničkog okruga i …

U Srbiji trenutno živi oko 80.000 izbeglica i 206.000 interno raseljenih lica sa Kosova. Oko 4.000 njih još uvek je smešteno u 40 kolektivnih centara. Na teritoriji Jablaničkog okruga i Leskovca kao njegovog sedišta pre 18 godina bilo je više od 2.000 izbeglih i raseljenih lica iz Hrvatske i Bosne, a sada ih je oko 200, što ukazuju na to da su se mnogi vrati u zavičaj ili da se integrišu u novu sredinu. Pošto se Jablanički okrug graniči sa Kosovom, u ovom delu Srbije uglavnom ima raseljenih lica sa Kosova i Metohije, pa je njihov trenutni broj na teritoriji ovog grada oko 5.200, ali on varira zato što su migracije stalno prisutne. Ljudi migriraju, idu ka severu, gde se više radi otkup seoskih domaćinstava. U Leskovcu je 2011. godine zatvoren izbeglički kolektivni centar ,,Atina’’, a izbeglim i interno raseljenim licima na korišćenje je data stambena zgrada sa dvadesetak stanova. Lokalna samouprava je obezbedila zemljište i dozvolu za izgradnju stambene zgrade, a 370.000 evra obezbedila je Evropska unija. O aktivnostima i ulozi Povereništva za izbeglice i migracije Grada Leskovca za P-portal govori referent u leskovačkom Povereništvu Žaklina Cvetković.

Od kad postoji Povereništvo za izbeglice i migracije grada Leskovca? Koje aktivnosti vezane za zbrinjavanje, povratak i integraciju izbeglica biste posebno izdvojili?

Povereništvo za izbeglice i migracije grada Leskovca postoji od početka krize na teritoriji bivših jugoslovenskih republika i bavi se pitanjima i unapređenjem života izbeglica sa teritorija bivših jugoslovenskih republika, interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije, povratnika po Sporazumu o readmisiji i drugih migranata.

Devedesetih godina je grad Leskovac preko Povereništva zbrinuo izbeglice iz Hrvatske i Bosne u pet kolektivnih centara, a određeni broj se našao u privatnom smeštaju. Do zatvaranja kolektivnih centara Povereništvo je preko Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije brinulo o smeštaju, ishrani i svim aspektima života navedene kategorije u kolektivnim centrima. Nakon zatvaranja kolektivnih centara, 40 porodica izbeglica nastanile su se u dve stambene zgrade, koje je Komesarijat u saradnji sa stranim donatorima izgradio kako bi rešio njihovo stambeno pitanje. Takođe je izgrađeno izbegličko naselje od 5 kuća sa 10 stambenih jedinica u selu Drćevac, desetak kilometara udaljenog od Leskovca.

Da li imate podatke koliko je ljudi sa područja Hrvatske tokom devedesetih godina izbeglo i raseljeno na teritoriju južne Srbije i posebno Jablaničkog okruga?

Danas na teritoriji grada Leskovca živi oko 200 izbeglica iz Hrvatske i BiH, koji još uvek imaju status izbeglica. Treba napomenuti da se Komesarijat i Povereništvo, sprovodeći svoje programe i dalje brinu i o kategoriji bivše izbeglice. To su izbeglice koje su svojevoljno ukinule status izbeglica, imaju državljanstvo Republike Srbije, prebivalište i ličnu kartu u Srbiji.

Koliko je Republika Srbija mogla i izašla u susret raseljenim licima iz Hrvatske u Leskovcu i okolinu?

Komesarijat i Povereništvo sprovode programe na unapređenju života izbeglica. Radi se na unapređenju uslova stanovanja izbeglica kroz dodelu pomoći u građevinskom materijalu za završetak započete gradnje ili adaptaciju već postojećih stambenih objekata. Vrednost građevinskog paketa iznosi do 550.000 dinara. Radi se na ekonomskom osnaživanju i osamostaljivanju porodica izbeglica kroz dohodovne aktivnosti (mašine, alati i dr. za pokretanje porodičnog biznisa). Vrednost dohodovnog paketa iznosi do 200.000 dinara. I radi se na programima stambenog zbrinjavanja kroz kupovinu seoske kuće sa okućnicom (vrednost do 1.200.000 dinara) i dodelu malog granta u građevinskom ili drugom materijalu, odnostno opremi (vrednost do 200.000 dinara).

Kakva su vaša lična iskustva, kako su se snašli, uklopili u novo okruženje, koliki je broj povratnika, koliko je nezbrinutih porodica, da li postoje i svetli primeri uspešne integracije u društvo?               

Većina izbeglica se manje ili više uspešno integrisala u lokalnu zajednicu, dok je manji broj migrirao u veće gradove ili u inostranstvo. Najveći problem kako izbeglica tako i lokalnog stanovništva je loša ekonomska situacija i zaposlenje. Ipak, moram da napomenem, u poslednje vreme postoje pozitivni trendovi u vezi sa ekonomskom situacijom u Leskovcu.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: