Razvoj nesretne gore bez radioaktivnog otpada

Share

Jeftino prikupljanje političkih poena i pasivnost općinskih vjećnika koji do danas nisu donijeli odluku putem Mjesnih odbora i sazivanja zborova građana o izgradnji Centra za nuklearni otpad, nemoralna ponuda od osam milijuna kuna, novinari koji poput strvinara hodaju Dvorom tražeći senzaciju – povod su ovog malog podsjetnika.

Prije nekoliko dana u Dvoru je održan okrugli stol Zbora novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva u suradnji s Fondom za financiranje razgradnje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško. Stručnjaci koji su bili govornici na tzv. okruglom stolu bili su zagovornici otpada.

Iznimno poštujem njihovu struku te zvanje i obrazovanje, ali njihova predavanja su bila na nivou nastavnog programa jednostavnih edukativnih radionica i ničim nisu mogli uvjeriti prisutne stanovnike da je izgradnja takvog odlagališta apsolutno sigurna.

Opasnosti na sve strane

Razlozi za to koji se nameću jesu: moguća nesreća tijekom transporta, loša gradnja odlagališta, loše i nestručno odlaganje, curenje iz bačvi, slučaj potresa – s obzirom da se lokacija potencijalnog odlagališta nalazi u blizini tektonske ploče, blizina granice sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom jer svaki problem u svezi s odlagalištem može imati teške posljedice po odnose Hrvatske i BiH, a BiH već sada smatra i sam prijedlog oko izgradnje međudržavnim problemom.

U brošuri koja je dijeljena na okruglom stolu stoji da se «izbor lokacije temeljio na eliminacijskim kriterijima odobrenim od strane Vlade RH 1992. godine, a da su tijekom 1996. odabrane 4 lokacije među kojima je i Trgovska gora». Ostaje nejasno kako su provođena istraživanja koja traju godinama kada od 1991. do 1995. godine prostor Dvora nije bio pod ingerencijom Republike Hrvatske pa se nameće pitanje kako je tadašnja Vlada u tim ratnim godinama uspjela voditi brigu i o nuklearnom otpadu.

Predstudijama temeljem kojih je Trgovska gora uvrštena u Prostorni plan uređenja RH ne može se ući u trag, a jedina istraživanja provedena na tom području bila su 70-ih godina. Dio stručnih podloga novijih godina baziran je na starijoj literaturi, izrađen od strane Agencije za posebni otpad koja je bila članica HEP Grupe i posjeduje ih Fond.

Biljni i životinjski svijet pred istrebljenjem

Istraživano područje Trgovske gore oko Majdanskog potoka broji 650 vaskularnih biljaka: papratnjača, golosjemenjača i kritosjemenjača. Mnoge od tih biljaka spadaju u ugrožene, rijetke ili osjetljive vrste i nalaze se u Crvenoj knjizi biljnih vrsta Hrvatske. Ne smijemo zaboraviti ni zakonom zaštićenog vuka koji obitava u Banijskim šumama, kojeg gledamo kao štetočinu. Za tu, nazovimo štetočinu, također neiskorišteni potencijal ovoga kraja su mnogi stranci koji po svijetu imaju Klubove ljubitelja vukova i koji bi platili kako bi samo proštetali onim šumama kojima šeta i vuk. Za vuka nema ni edukacijskog centra na ovom području iako je od iznimne važnosti poznavati ga kao predatora koji ima svoje mjesto u ekosustavu.

Općina Dvor prošarana je rijekama, riječicama i izvorima vode, sam Majdanski potok prepun je populacije vodencvjetova, tulara, obalčara i kornjaša koji su pokazatelji čistih planinskih potoka. Gotovo svaka kuća na ovom depopulariziranom području ima svoj bunar pitke vode. Sve veće rijeke s tog područja nalaze se u slivu rijeke Une koja lokalnom stanovništvu služi za rekreaciju tokom ljetnih dana, a također je svake godine posjećuje sve više turista. Rijeka Una nalazi se pod zaštitom Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji je izradio mnoge studije kojima je procjenjeno da je Una jedna od naših najvažnijih rijeka za opstanak i očuvanje mnogih populacija riba.

Ulažite u razvoj, ne u otpad!

Kao glavni adut zašto odlagalište takvog otpada treba biti na području Dvora spominje se broj stanovnika po kvadratnom kilometru, točno je: ima nas samo 5.500, ali može li se dokazati da izgradnja takvog odlagališta neće utjecati na populaciju vuka ili zlatnog vijana ili možda na zvjezdasti i kranjski ljiljan?

Nadalje, Dvorljana ima 5.500, ali susjedni Novi Grad broji 30.000 stanovnika, a tik uz Unu nalaze se i vodocrpilišta kojima se napaja stanovništvo Novog, ali i Dvora. Sve što je Dvor imao uništeno je privatizacijskom pljačkom poslije rata, a prva velika investicija koja bi Dvor trebala staviti na noge je izgradnja odlagališta za RAO i ING…

Nikome nije palo na pamet da na ovom bogomdanom području otvori Centar za studente i znanstvenike s domaćih i inozemnih sveučilišta kako bi se ovi prostori iskoristili u istraživanje flore i faune. Nije se uložilo u mlade ljude koji bi pisali razvojne projekte na nivou općine od seosko – lovnog do sportskog turizma u vidu otvaranja Centra za sport i zdravlje. Razvoj poljoprivrede kroz, primjerice, Centar za konoplju, pa do razvijanja proizvoda koji bi nosili oznaku izvornosti ovog kraja. Naravno ne možemo očekivati da će nam dolaziti autobusi ljudi kako bi se napili Banijske šljivovice i najeli Banijske kobasice, ali uz ovakva bogatstva, izgradnju istraživačkih Centara i do najsitnijeg detalja razrađenih i provedenih projekata Dvor bi mogao stati na noge i bez nuklearnog otpada.

Share