Referendum o ćirilici – neustavan

Share

Osim što je referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici proglasio neustavnim, Ustavni sud je vukovarskom gradskom vijeću naložio da u roku od godinu dana riješi pitanje dvojezičnih ploča.

Istovremeno Ustavni je sud obvezao i Vladu da u godinu dana od objave ove odluke u Narodnim novinama uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Gradsko vijeće treba propisati u kojim bi se vukovarskim četvrtima dvojezični natpisi trebali postaviti, uvažavajući istodobno „potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara“. Istovremeno Ustavni je sud obvezao i Vladu da u godinu dana od objave ove odluke u Narodnim novinama uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Do donošenja izmjena i dopuna Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina nadležna državna tijela neće provoditi taj zakon na području Grada Vukovara uporabom prisilnih mjera, navodi se u odluci Ustavnog suda. Najviše pravosudno tijelo zaključilo je i da svaki budući zahtjev za raspisivanje referenduma koji Hrvatskom saboru bude podnesen na temelju ustavnog članka koji propisuje da Sabor može ovlastiti Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga „mora sadržavati detaljan prikaz činjenica i okolnosti koje su bile povod za referendumsko pitanje u predloženom sadržaju te dostatno i relevantno obrazloženje razloga zbog kojih se traži raspisivanje referenduma“.

Ustavni sud na kraju ističe da nije sudionik političkih rasprava niti je arbitar u rješavanju političkih sporova koji nastaju u hrvatskom društvu. „Za rješavanje nastalih problema ne postoji drugo sredstvo osim svestranog političkog dijaloga vođenog u dobroj vjeri, ma kako neugodan taj dijalog ponekad mogao biti. Uporaba prisilnih sredstava, kao krajnja državna mjera represivne naravi, nije prihvatljiva, osim u očitim stanjima nužde“, navodi se u današnjoj odluci.

Ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja u srpnju je zatražio Sabor, nakon što je Vlada prethodno utvrdila da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara u prosincu 2013. prikupio više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma. Stožer je predlagao da se birači pitaju žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.

Josipović i Bauk pozdravili odluku Ustavnog suda

Predsjednik Republike Ivo Josipović i ministar uprave Arsen Bauk pozdravili su danas odluku Ustavnog suda koji je referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici proglasio neustavnim, a vukovarskom gradskom vijeću naložio da u roku od godine dana riješi pitanje dvojezičnih ploča.

„Ustavni sud je po mom sudu donio na Ustavu utemeljenu odluku, ali i odluku koja je mudra s aspekta regulacije društvenih odnosa“, rekao je predsjednik Josipović za HTV. Josipović smatra zaista mudrom odluku da se onaj dio koji se odnosi na modalitete kako treba odluku o implementaciji prava na ćirilično pismo realizirati u nekim osjetljivim područjima u domovini.

Podsjetio je i da je i on, kada se govorilo o postavljanju tabli, rekao da to treba učiniti kroz dijalog, međusobno uvažavanje te učiniti i to da Vukovarci i branitelji sami sudjeluju u tome. Ministar uprave Arsen Bauk rekao je da je odluka Ustavnog suda, barem prema obrazloženju koji je Hrvatski sabor uputio prilikom upućivanja pitanja Ustavnom sudu, očekivana, barem za većinu u Saboru.

Osim te odluke Ustavni sud je potvrdio stajalište Ministarstva uprave i Vlade RH o tome da su izmjene Statuta Grada Vukovara, kojim je područje grada u potpunosti izuzeto od primjene dvojezičnosti, utemeljene i da je Vlada bila u pravu, napisao je Bauk na svojoj facebook stranici.

Političke stranke: Odluku Ustavnog suda mora se poštivati

HDZ je priopćio kako poštuje odluku Ustavnog suda koji je neustavnim proglasio predloženo referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o dvojezičnosti, ističući kako nisu za umanjivanje bilo čijih prava, ali će i dalje inzistirati na poštivanju cijeloga Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, čiji je sastavni dio i članak 8., na koji se, kažu, osvrnuo i Ustavni sud u svojoj odluci.

„Pitanje referenduma nikada se ne bi niti otvorilo da aktualna vlast nije ignorirala članak 8. i protuzakonito postavljala dvojezične ploče u Gradu Vukovaru“, naglašava HDZ u priopćenju i još jednom traži da se Vlada, ali i predsjednik RH Ivo Josipović „napokon očituju o nepoštivanju članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na području Grada Vukovara“. Njihovo kontinuirano oglušivanje i pokušaj da se taj problem prikrije potvrda je ispravnosti stajališta HDZ-a“, stoji u priopćenju HDZ-a kojeg je potpisala glasnogovornica Dajana Antonija Bebek.

Člankom 8, na koji se HDZ višekratno pozivao, propisano je da se odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i posebnih zakona kojima se uređuju manjinska prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

„Ustavni sud je Ustavni sud i njihove se odluke moraju poštivati“, rekla je predsjednica HSP-a Ante Starćević Ruža Tomašić za Hinu. Mišljenja je međutim kako Stožer za obranu hrvatskog Vukovara možda i nije najspretnije formulirao referendumsko pitanje. Pitanje je, kaže, možda trebalo glasiti „Jeste li za to da se u Vukovar ne uvodi ćirilica dok se ne riješe svi problemi vezani za nestale i povrat imovine“ ili pak „Jeste li za to da se Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta“. „Mi nismo protiv ćirilice, ali smo protiv ćirilice u Vukovaru jer se u tom gradu ćirilica poistovjećuje s agresijom“, poručila je Tomašić naglasivši kako se, sve što se u tom gradu događalo od 1991., događalo „pod ćiriličnom oznakom“.

„Odluka Ustavnog suda za nas je očekivana jer proizlazi iz Ustava i Ustavnog zakona kao i međunarodno preuzetih obveza RH“, kazao je SDSS-ov Milorad Pupovac dodavši kako je šteta što ta odluka nije došla i ranije jer bi, kaže, Hrvatska bila pošteđena dramatičnih političkih kampanja koje su vođene tijekom proteklih više od godinu dana i koje su unazadile političke i međuetničke odnose ne samo u Vukovaru nego i u cijeloj Hrvatskoj. Nada se, kaže, da će odluka Ustavnog suda biti jasna poruka svima koji su odgovorni za to što je ta kampanja do sada vođena i da će biti dovoljno jasna onima koji nisu svjesni posljedica koje je ta kampanja imala za hrvatske političke i međuetničke odnose.

Predsjednica Hrvatskih laburista Nansi Tireli ističe da se odluka Ustavnog suda mora poštivati, ali i da se njome samo nastavlja agonija. „Plašim se da će ova odluka Ustavnog suda donijeti još veći nemir nego da se održao referendum, jer će neki protumačiti da se opstruira održavanje referenduma. Ipak se za održavanje referenduma izjasnilo 530 000 ljudi, koji će sada biti razočarani“, smatra Tireli.

U Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara kažu da nisu zadovoljni zbog odluke Ustavnog suda da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom jer neće svoju ideju moći realizirati na razini cijele Hrvatske, ali napominju kako mogu biti i zadovoljni jer je Ustavni sud potvrdio neke njihove stavove.

Za Dragana Zelića iz GONG-a odluka Ustavnog suda je i dobra i očekivana. „Smatrali smo, kao i neki drugi čimbenici u društvu, da referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom, da ograničava pravo pripadnika nacionalnih manjina te da se kosi s temeljnim vrednotama i narušava nacionalnu ravnopravnost“, kazao je Zelić. Iz odluke se, kaže, vidi i određeni kompromisni ton koji je Ustavni sud dao po pitanju provedbe upotrebe ćirilice, manjinskog pisma na području grada Vukovara. „Smatramo da Vlada i Hrvatski sabor moraju pod hitno uložiti sve napore da izmjene Zakon o referendumu i da se Ustavom reguliraju određene manjkavosti pravnog okvira o referendumu“, poručio je Zelić.

„Ustavni sud se vodio temeljnim hrvatskim ustavnim vrijednostima“

Donoseći odluku o neustavnosti referendumskog pitanja o ćirilici Ustavni sud se vodio i posebno naglašavao temeljne vrijednosti hrvatskog Ustava, smatra profesorica ustavnog prava Sanja Barić, koja naglašava da je riječ o jednoj od rijetkih odluka donesenih zbog krajnjeg „nelegitimnog cilja“. „Odluka je utemeljena na osnovnim ustavnim vrijednostima i cijelo vrijeme je naglašavana činjenica da su to pluralizam, prava nacionalnih manjina, trolerancija, dijalog, ali najvažnije od svega prihvaćanje ustavnih vrijednosti čak i onda kada nismo zadovoljni ishodom“, kazala je Barić Hini.

Dodala je i da je u obrazloženju odluke primjetan do sada nezapamćeni odraz pijeteta i razumijevanja prema žiteljima Vukovara, organizacijskom odboru i svima koji su podržali referendum, jer im se Ustavni sud u jednom dijelu obratio vrlo ljudski i emotivno, ističući da razumiju stradanje, ali istovremeno naglašavajući da su ustavne vrijednosti nešto što zaslužuje dijalog.“Ustavni sud pritom nije ničim rekao da dijaloga nije bilo sa strane vlasti i ovo se nikako ne može tumačiti kao odluka koja bi bila pljuska vladajućima. Dapače, ako je pljuska ikome onda je vukovarskom gradskom vijeću koje nije znalo riješiti situaciju“, smatra Barić.

Ističe i da je vrlo važan zaključak da se jedno pismo ne može smatrati simbolom stradanja jer je ono univerzalna civilizacijska tekovina čovječanstva, ali i identitet hrvatske ustavne države. „I latinica i ćirilica su identiteti naše hrvatske ustavnosti, ne srpske ili neke tuđe, već dio našeg identiteta“, dodala je. S pravno tehničke strane, kazala je, ovo je jedna od rijetkih odluka koja je pala zbog nelegitimnog cilja, a ne kao u većini slučajeva zbog načela razmjernosti, u što ustavni suci ovoga puta nisu ni ulazili.

„Poručili su da u zahtjevima za raspisivanje referenduma nema opravdanog, racionalnog cilja, unatoč tome što je ljudima u Vukovaru teško do mjere koju nitko drugi ne može razumjeti. No, postupci koje su radili išli su do granice neustavnosti i rušenja Ustava države za koju su se borili. Ustavni sud im je to poručio s nježnošću koja je gotovo neviđena, pokazali su ne samo zrelost nego i da potpuno shvaćaju o čemu se radi jer su na najblaži način rekli nešto što je vrlo ružno“, zaključila je Barić. Kazala je i da se nada da Ustavni sud, zbog današnje odluke, neće preuzeti ulogu krivca već da će se problem riješiti na jedinom mogućem mjestu – vukovarskom gradskom vijeću.

Na pitanje da prokomentira odluku da svaki budući zahtjev za referendumom treba biti potkrijepljen i tvrdnjama zašto za njim postoji potreba, Barić je kazala da Ustavni sud na taj način pokušava popuniti rupe u zakonodavstvu o referendumu koje je „katastrofično manjkavo“. „Ustavni sud daje upute o nečemu što bi trebalo pisati u zakonu“, kazala je Barić. Dodala je i da je važna poruka Ustavnog suda da svaka namjera nije legitimna ili Ustavom dozvoljena, jer „postoje određeni ciljevi koji nisu legitimni već iracionalni i Ustavom nedozvoljeni“.

 

Izvor: H-ALTER

Share