RH u tri godine otkrila samo pet počinitelja ratnih zločina

Piše: P-portal.net

Za 168 evidentiranih zločina u bazi podataka DORH-a počinitelji se još uvijek vode kao nepoznati. Za usporedbu, na kraju 2013. godine nepoznati su bili počinitelji za 173 zločina. Samo tri …

Za 168 evidentiranih zločina u bazi podataka DORH-a počinitelji se još uvijek vode kao nepoznati. Za usporedbu, na kraju 2013. godine nepoznati su bili počinitelji za 173 zločina.

Samo tri nova procesa uzbog ratnih zločina pokrenuta su u 2016. godini na razini specijaliziranih državnih odvjetništava, istaknuto je na konferenciji za medije Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

”Kada pogledamo 2016. godinu, žetva pravde u slučajevima suđenja za ratne zločine nije bila bogata. Hrvatsko pravosuđe se i dalje suočava s velikim brojem neprocesuiranih ratnih zločina, sporo se smanjuje teret počinjenih zločina koji priječi društveni razvoj i svekoliki razvoj hrvatskog društva”, kazala je voditeljica Documente Vesna Teršelič.

Statistike kažu kako je lani doneseno ukupno 13 nepravomoćnih presuda. U devet procesa sudovi su osudili ukupno 21 osobu, dok su u četiri predmeta donijete oslobađajuće presude za ukupno pet okrivljenika.

Od gore spomenute tri istrage koje su započele, pokrenute su protiv ukupno 12 osumnjičenika. Za 168 evidentiranih zločina u bazi podataka DORH-a počinitelji se još uvijek vode kao nepoznati. Za usporedbu, na kraju 2013. godine nepoznati su bili počinitelji za 173 zločina. U samoj bazi DORH-a ukupno je evidentirano 490 ratnih zločina.

”Moram naglasiti i kako stalno pada interes javnosti, posebice medija, kako pred nacionalnim sudovima, tako i pred Međunardonim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju te u susjednim državama. Zbog toga izostaje razumijevanje svrhe samih suđenja i umjesto priznavanja patnje žrtvama i distanciranja od zločina, bilježimo nastavak kontinuiranog i široko rasprostranjenog poricanja zločina i odbijanje prihvaćanja činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama”, kazala je Teršelič.

Dodala je i kako u predmetima koji su u tijeku rijetko se zakazuju glavne rasprave, postupci traju predugo, česta su ponavljanja i nedostupnost okrivljenika, a određuju se i niske zatvorske kazne. Teršelič smatra kako je pad zanimanja uvjetovan, među ostalim, i oslobađanjem Vojislava Šešelja.

”Reducirani kapaciteti DORH-a, neimenovanje glavnog tužitelja za ratne zločine Srbije te nesigurnost uslijed stegovnog postupka protiv glavnog tužitelja BiH, neminovno i objektivno smanjuje učinkovitost procesuiranja ratnih zločina kao i regionalnu suradnju”, drži Teršelič.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: