Secesijska baština kao most između Osijeka i Subotice

Piše: Marija Mičić

Iako bi ukupni hrvatsko-srpski odnosi mogli biti puno bolji, jedan primjer na mikro razini pokazuje da je dobra suradnja moguća. Gradovi Osijek i Subotica bit će povezani preko kulturno-turističkog projekta …

Iako bi ukupni hrvatsko-srpski odnosi mogli biti puno bolji, jedan primjer na mikro razini pokazuje da je dobra suradnja moguća. Gradovi Osijek i Subotica bit će povezani preko kulturno-turističkog projekta Secesijska turistička ruta. Ideja je stvoriti zajednički kulturno-turistički „proizvod“ temeljen na Secesiji, revitalizirati zaboravljenu kulturnu baštinu i promovirati novu rutu koja na temelju zajedničke slavne secesijske prošlosti povezuje Osijek i Suboticu.

Naime, početkom 20. stoljeća Osijek i Subotica doživjeli su industrijski, društveni i kulturni procvat, a ova ruta će turistima otkriti najljepše primjere secesije iz tog doba. Prva pojava secesije u osječkoj arhitekturi vidljiva je u oblikovanju pročelja Židovske bogoštovne općine u Radićevoj ulici iz 1899. Zatim nastaju zgrade današnje Gradske i sveučilišne knjižnice, urbane vile duž Europske avenije, te Kuća Kästenbaum – Korsky kao stilski najčišći primjer secesijskog objekta u Osijeku, pored kina Urania i zgrade Glavne pošte. Tri najznačajnije građevine na području Vojvodine u stilu secesije su Sinagoga, sagrađena 1902., Raichl palača i Gradska kuća, sve tri u Subotici.

Projekt, koji je vrijedan oko milijun eura, realiziran je u okviru prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije. Nositelj projekta je Turistička zajednica grada Osijeka, dok su ostali partneri na projektu Turistička organizacija grada Subotice, Grad Osijek, Grad Subotica i Županijska Regionalna razvojna agencija Osječko-baranjske županije. Saša Uranjek, direktor TZ Grada Osijeka odgovorio je na pitanje koji su izazovi u realizaciji ovakvog projekta:

„Projekt je planiran u četiri šestomjesečna kvartala s mogućnošću produženja implementacije projektnih aktivnosti za još šest mjeseci, budući da se radi o pribavljanju i izradi projektne dokumentacije, za čiju dozvolu se čeka određeno vrijeme kod nadležnih institucija. Dosadašnje programske aktivnosti su odrađene prema planiranoj dinamici, a izazov u realizaciji je stvaranje jednog novog, ali vrlo atraktivnog turističkog proizvoda, temeljenog na kulturnoj i povijesnoj baštini dvaju prijateljskih gradova.“

U okviru projekta rekonstruirat će se Sakuntala park u Osijeku; pripremiti dokumentacija za obnovu i turističku valorizaciju Gradske kuće u Subotici, educirati zaposleni u kulturi i turizmu te stvoriti i promovirati secesijske tematske rute.

Kako je za P-portal objasnio Uranjek, glavne aktivnosti projekta su rekonstrukcija Sakuntala parka u Osijeku; priprema tehničkih i strateških dokumenata za obnovu i turističku valorizaciju Gradske kuće u Subotici, edukacija zaposlenika u kulturi i turizmu te stvaranje i promocija secesijske tematske rute.

Park Sanktuala projektirali su Axamann i Domes 1890. Osim izgleda, park je mijenjao i ime pa je tako 1913. preimenovan u Preradovićevo šetalište. Mitsku konotaciju u park unosi kip Sanktuala koji predstavlja glavni lik u istoimenoj Kalidasinoj drami iz 5. stoljeća nadahnutoj Mahabharatom, jednim od najvećih epova svjetske književnosti. Grad Subotica restaurirat će pak gradsku kuću koja predstavlja centar i simbol Subotice iz perioda između 1908. i 1912. godine, a sagrađena je pod projektom poznatih budimpeštanskih arhitekata Komora i Jakaba u završnoj fazi dekorativne secesije.

Secesijska baština obuhvaća, ističe Uranjek, prvenstveno graditeljsku baštinu, odnosno zgrade, koje su građene početkom dvadesetog stoljeća uglavnom u razdoblju od 1900. do 1930. godine:

„Povrh toga u secesijsku baštinu spada i prepoznatljiv namještaj, nakit, umjetničke slike, odjevni predmeti i sl. uporabni predmeti nastali u spomenutom razdoblju. Osijek i Subotica imaju vrlo bogatu i očuvanu baštinu, poglavito u arhitekturi i građevinama, ali i u svim ostalim sadržajima. Secesijsko razdoblje ostavilo je dubok trag u povijesti ovih gradova, te svjedoči o tadašnjem gospodarskom, kulturnom i općedruštvenom bogatstvu, kako pojedinaca, odnosno, trgovaca, industrijalaca i poduzetnika toga vremena, tako i građanskoj sloja u cjelini. Osječki secesijski niz pravi je biser u secesijskoj arhitekturi, te predstavlja jedan od najdužih nizova ovakvih zgrada u Evropi, izgrađen je u svega nekoliko godina početkom 20. stoljeća, većina zgrada smještenih u današnjem središtu grada očuvano je do danas, te zasigurno predstavlja turističku atrakciju za sve posjetitelje, a posebice one koje zanima povijest, arhitektura i kultura općenito.“

Secesija ili art nouveau (francuski „nova umetnost“) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam posljednjih decenija 19. stoljeća. U gradovima Srednje Europe, tadašnje Austro-Ugarske, brzo su se pojavili nacionalni oblici tog pravca koji je želio „uljepšati“ industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i trgovinu, ukrasiti bezlične fasade zgrada

Odgovorio je na pitanje hoće li u sklopu projekta u Osijeku i Subotici biti obnovljene neke stvari, ili pak izgrađene, a da je vezano uz secesijsku kulturnu baštinu:

„U sklopu projekta obnovljen je secesijski park Sakuntala u Osijeku, koji se nalazi na početku secesijskog niza, te će se urediti i secesijska spomen soba u jednoj od secesijskih kuća u središtu grada, kako bi posjetitelji mogli razgledati i namještaj, umjetnine, slike nakit i ostale predmete nastale u tom razdoblju. Osim toga upriličili smo i prikladni kazališnu predstavu pod nazivom ‘Tri točke’, takozvanu živuću povijest, koja svojom fabulom i kostimima vraća posjetitelje u to razdoblje i vodi ih ulicama pored zgrada u kojima su živjele osobe iz vremena secesije. Inače, gradovi Osijek i Subotica prijateljski su gradovi dugi niz godina, te se nadamo da će i ovaj projekt doprinijeti još boljoj suradnji na području turizma i kulture, ali i svim ostalim područjima djelovanja.“

 

Naslovna fotografija: Marcin Konsek / Wikimedia Commons 

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: