Solidarnost i obrazovanje

Share

I ove godine Srpsko privredno društvo „Privrednik“ zahvaljujući donatorima raspisalo je natječaje za stipendiranje nadarenih učenika i studenata slabog materijalnog stanja. Završetak natječaja koindicirao je s početkom kampanje za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj učenika i studenata koji se prijavljuju na „Privrednikove“ natječaje za stipendiranje iz godine u godinu sve je manji. Ove godine taj broj je manji za gotovo četrdeset posto, iako iz godine u godinu značajno unapređujemo načine kako da najveći mogući broj kandidata bude upoznat s natječajima i na njih se prijavi. Također, indikativno je da je ove godine manji broj i onih koji imaju potrebu da politički predstavljaju i zastupaju srpsku zajednicu u Saboru i to za dva kandidata. Prije četiri godine kandidiralo se njih 13, a za ovogodišnje izbore njih 11 koji vjeruju da će najbolje moguće zastupati interese srpske zajednice u Hrvatskoj.

Također, nedavno su objavljeni rezultati istraživanja koje su proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja na nacionalno reprezentativnom uzorku hrvatskih maturanata. Pitanja postavljena maturantima odnosila su se na politička znanja i na vrijednosne stavove s kojima oni izlaze iz škole.

Zadržat ćemo se samo na rezultatima onog dijela istraživanja koji se direktno tiče srpske zajednice. Prema ovom istraživanju, gotovo tri četvrtine učenika završnih razreda srednje škole ne smatra da je NDH bila fašistička tvorevina. Polovica ispitanika smatra da se važna identitetska obilježja kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina ne bi trebala koristiti u prostorima državnih institucija. A čak njih 40 posto snažno se zalaže da se zaustavi svaki pokušaj sudskog progona hrvatskih branitelja za zločine počinjene u Domovinskom ratu.

Znanja i stavove mladi stječu i formiraju u školama i pod raznim vanškolskim utjecajima i sadržajima. Ne ulazeći u to koji je utjecaj u stjecanju znanja i formiranju stavova dominantniji i zaslužniji za ovakvo stanje duha mladih, činjenica je da se u posljednjih dvadeset godina u hrvatskom društvu stvara rigidna nacionalistička i netolerantna atmosfera koja Srbe u Hrvatskoj kolektivno stigmatizira za sve loše u hrvatskom društvu i kao latentnu opasnost za opstanak i razvoj hrvatske države.

U takvoj društvenoj atmosferi broj Srba očekivano se rapidno smanjuje. Ruralna područja koja su većinom naseljavali Srbi gotovo su pusta. Preko tristo domaćinstava na tim područjima ni danas nema električnu struju. Prema demografskim procjenama, ukoliko se nastavi ovakav trend, Srba u Hrvatskoj 2051. godine neće biti više od 2,4 posto, a starosna struktura ukazuje na odsustvo bilo kakve biološke reprodukcije. U urbanim sredinama situacija je još gora. Tamo asimilacija preplavljuje i otima i one najotpornije i najčvršće.

Bez obzira na to tko u narednom periodu bude politički predstavljao Srbe i srpsku zajednicu u Hrvatskom saboru, mogućnosti da se učini nešto ozbiljno u ovakvim uvjetima vrlo su skučene. No to ne znači da ne trebamo izaći na izbore i glasati za one naše sunarodnjake za koje vjerujemo da će i u ovakvoj nepovoljnoj društvenoj situaciji učiniti najbolje što mogu za srpsku zajednicu i njene interese. To smo radili i do sada. Očekivanja su uvijek bila velika, rezultati baš i ne. Pitanje je da li se moglo napraviti više. Teško.

Srpsko privredno društvo „Privrednik“ od obnove svoga rada zagovara i ostvaruje, po našem dubokom uvjerenju, dvije temeljne vrijednosti koje mogu značajno stabilizirati i ojačati srpsku zajednicu. Te dvije vrijednosti su solidarnost i ulaganje u obrazovanje mladih ljudi. To je posao čiji se rezultati ne vide danas, možda se neće vidjeti ni sutra, ali uvjereni smo da će u budućnosti donijeti neprocjenjivu korist i značajne rezultate za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Ovaj posao nije za egoiste, nije ni za previše ambiciozne. Ovo je posao za one koji su se spremni žrtvovati i dio sebe i svoga dati zajednici. Neki su ove vrijednosti prepoznali i svesrdno ih pomažu. Bez njih teško bi ih, ili gotovo nikako, ostvarivali. To su oni pojedinci koji su svojim donacijama i volonterskim radom doprinijeli da „Privrednik“ godišnje u prosjeku stipendira preko dvadeset učenika i studenata. To su, također, Srpsko narodno vijeće, općine Erdut i Jagodnjak i još poneka, koji su od početka prepoznali ove vrijednosti i ustrajno pomažu njihovo ostvarenje. Mnogi ove vrijednosti, nažalost, nisu ni prepoznali, a kamoli da su pomogli njihovoj realizaciji, jer su zaslijepljeni sobom i svojim interesima. Jer naprosto nisu sposobni prepoznati potrebe vremena i interese zajednice.

Pred srpskim institucijama u Hrvatskoj mnogo je posla. Da bi ispunile svoje zadaće, one moraju prije svega postati čvrsta i neprelazna prepreka asimilaciji i nestajanju Srba u Hrvatskoj. Teška zadaća, ali ne i neostvariva.

 

Share