Vlasništvo na dijelu kuće u Zagrebu stekla sam pravomoćnom sudskom presudom. Spor je vođen iz razloga što sam bila prešućena kao nasljednica u ostavinskom postupku iza pokojne tetke. U ostavinskom rješenju kao nasljednica bila je navedena samo moja sestrična, odnosno kći druge tetke. Nakon što sam se upisala u zemljišne knjige kao vlasnica nekretnine, pokrenula sam postupak radi predaje u posjed moga dijela vlasništva. Međutim, rođaka koja je u kući i koja me prešutjela kao nasljednicu podnijela je protutužbu u kojoj tvrdi da je ona vlasnica i moga dijela predmetne kuće i da je to vlasništva stekla dosjelošću jer u toj kući živi 30 godina. Je li to pravno moguće?

Tatjana M., Zagreb

Iz sadržaja vašeg pitanja može se zaključiti da ste postali vlasnica sporne nekretnine temeljem pravomoćne sudske presude koja je rezultirala nakon pokrenutog postupka tzv. nasljedničkom tužbom. S druge strane, rođaka koju ste tužili nakon neuspjeha u prethodnom postupku pokrenutog nasljedničkom tužbom ustala je tužbom radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu nekretnine koju ste vi stekli pravomoćnom sudskom presudom. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N. N. čl. 159, u daljnjem tekstu Zakon o vlasništvu) određuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom, te ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću, što znači da je taj posjed zakonit, istinit i pošten i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari.Naš pravni sustav uređuje institut dosjelosti kao izvornu osnovu stjecanja prva vlasništva po samom zakonu, bez obzira na način stjecanja vlasništva i na vlasništvo prednika. To znači da u vašem slučaju sama činjenica vašeg stjecanja prava vlasništva temeljem pravomoćne sudske presude možda neće biti od presudne važnosti za uspjeh u ovom sporu. Ovaj postupak će od strane tužitelja, u ovom slučaju vaše rođake, biti usmjeren na dokazivanje postojanja zakonskih pretpostavki stjecanja vlasništva dosjelošću, stoga je vaš zadatak da osporite sve takve tvrdnje. Uspjeh odnosno neuspjeh suprotne strane ovisi o tome je li ona imala samostalan, zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine u određenom zakonskom periodu.Prema tome, moramo poći od toga za koji se zakonski period traži dosjelost. Je li ta rođaka živjela u kući? Po kojem osnovu je živjela u toj kući? Kako se ponašala i zašto je tu živjela? Kada se uselila? Kada je tetka umrla? Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari neprekidno traje zakonom određeno vrijeme. U pravnoj literaturi objašnjeno je da samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast na stvari ne izvršava time ničiju tuđu, “višu” posrednu vlast. Stoga samo takav posjednik može putem dosjelosti steći vlasništvo stvari koju posjeduje. Prema čl. 159 st. 2 i 4 Zakona o vlasništvu, posjed samostalnog posjednika da bi mogao biti osnova dosjedanja mora biti zakonit, istinit i pošten i u tom slučaju se radi o tzv. redovnoj dosjelosti, odnosno ako je taj posjed samo pošten sukladno čl. 159 st. 3 i 4 Zakona o vlasništvu, radi se o tzv. izvanrednoj dosjelosti.O kakvoći posjeda govori čl. 18 Zakona o vlasništvu i po tim odredbama posjed je zakonit kada ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, odnosno pravo na posjed. Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja. Međutim, posjed koji je pribavljen silom, potajno, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja postat će miran kada osoba od koje je pribavljen prestane pravno štititi posjed koji joj je tako oduzet (čl. 18 st. 3 Zakona o vlasništvu). K tome, posjed će biti pošten ako posjednik, kada ga je stekao, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18 st. 3 istog zakona). Važno je dodati da se poštenje posjeda pretpostavlja, što znači da se mora dokazivati suprotno.Kada se osvrnemo na činjenice i okolnosti pokrenutog postupka stjecanja prava vlasništva dosjelošću koje ste iznijeli u vašem pitanju, dolazimo i do pitanja ulazi li u period posjedovanja koje se dokazuje i period nakon smrti vaše tetke. Pravomoćnom sudskom presudom je dokazano da je vaša rođaka prešutjela nasljednika i to znači da je ista nepošteni posjednik i da ne može steći pravo vlasništva dosjelošću za period poslije tetkine smrti.Jedna od pretpostavki stjecanja vlasništva dosjelošću je neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme. Tok vremena (roka) za dosjelost počinje onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (čl. 16 st. 1 Zakona o vlasništvu). Vrijeme potrebno za dosjedanje različito je određeno ovisno o tome je li riječ o redovnoj ili izvanrednoj dosjelosti, odnosno o tome o kojim se stvarima radi: pokretninama, nekretninama ili stvarima u vlasništvu države. Kod nekretnina za redovnu dosjelost vrijeme dosjelosti iznosi deset godina, a za izvanrednu dosjelost dvadeset godina.Prema sudskoj praksi (VSH Rev-661/90), pravo na podnošenje tužbe radi utvrđivanja prava vlasništva stečenog dosjelošću pripada svakome tko je uz posjed određene kakvoće bio u posjedu određeno vrijeme dosjelosti, bez obzira na to je li posjednik i u trenutku podnošenja tužbe. Zbog toga u vašem slučaju, iako je tužiteljica stekla vlasništvo na nekretnini nasljeđivanjem, ipak ne smijete kao tužena strana u sudskom postupku ignorirati ono što se dešava s posjedom nekretnine prije smrti vaše tetke.