Sve više mješovitih brakova u istočnoj Hrvatskoj

Share

Djeca su danas sklonija grupiranju unutar svoje zajednice, nego što je bio slučaj ranije, rečeno je na tribini „Etnička podijeljenost mladih – tako blizu, a tako daleko“ održanoj 20. novembra u prostorijama Privrednika u Zagrebu.

Danas djeca različitih nacionalnosti međusobno kontaktiraju manje od svojih roditelja, rekla je Dinka Čorkalo Biruški, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, autorica istraživanja „Integracije i procesi većine i manjine u etnički mješovitim zajednicama: Uloga međuetničkog kontakta, percipirane prijetnje i socijalnih normi“.

– Nedavno dovršeno istraživanje koje se bavilo međunacionalnim odnosima kod mladih između 11 i 18 godina, kojim je obuhvaćeno preko 1.500 ispitane djece i 2.000 roditelja iz Istre, Baranje, Daruvara i Vukovara, provedeno je u manjinskim školama i školama koje pohađa hrvatska većina. Rezultati nisu obećavajući – rekla je Čorkalo Biruški, ističući da škola nije uzrok podjela, ali ne potiče integraciju, jer djeca nemaju prilike biti zajedno.

Ukazujući na opstrukciju registracije škola u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku i ćirilici (model A), saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov naglasila je da su one zajamčene međunarodnim dokumentima, ali i hrvatskim propisima.

– Srbi se tog prava se ne žele odreći, o čemu svjedoči činjenica da po modelu A uči 1.500 djece u osnovnim i 500 u srednjim školama. Ne tražimo ništa više ili manje od ostalih nacionalnih manjina kojima je to pitanje riješeno. U svim školama u Hrvatskoj uči se po identičnom nastavnom planu i programu, a zanimljiv je podatak da na takmičenjima iz hrvatskog jezika najbolje rezultate imaju učenici koji su pohađali model A – rekla je Jeckov.

Jovan Vlaović, predsjednik Odbora za ljudska prava ZVO-a, ispričao je da nakon osnovne i srednje škole koju je pohađao po modelu A, nije imao problema na fakultetu u Osijeku.

– Svi bi bili bogatiji kad bi se u školama učila hrvatska povijest i srpska istorija – rekao je i dodao da se mladi u istočnoj Hrvatskoj ipak sve više druže i da je sve više mješovitih brakova. Govoreći o propalom projektu multietničke škole koju je inicirala Norveška, Vlaović je rekao da je zamisao bila dobra, ali je pitanje što bi se tamo učilo.

– Jer škole ne čine samo djeca, nego školski programi, a oni nisu bili osmišljeni. Samo provođenje modela A, B i C pokazuje da nešto nije u redu s ‘redovnim školovanjem’ u Hrvatskoj – rekao je Vlaović.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović

Share