Nestajanje Srba u Vukovaru
Popis stanovništva iz 2001. godine pokazao je demografske posljedice rata iz devedesetih. Stradalo je ukupno stanovništvo i sve njegove etničke kategorije, a broj Srba u tom gradu smanjio se skoro za trećinu
Srbi iz Hrvatske
Nestajanje Srba u Zagrebu
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)”
Nestajanje Srba u istočnoj Slavoniji
Istraživanje je pokazalo da je učešće dva većinska naroda, hrvatskog i srpskog, u ukupnom stanovništvu ove slavonske subregije, bio relativno uravnotežen sve do 1991. godine. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine broj stanovnika srpske narodnosne pripadnosti ove subregije iznosio je 77.761, dok je popis 2011. godine registrirao svega 40.356 stanovnika ovog etnikuma, dakle manje za 37.405 stanovnika, a trend smanjivanja srpskog stanovništva i nakon recentnog rata i dalje traje.
Nestajanje Srba u zapadnoj Slavoniji
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da se ukupno stanovništvo zapadne Slavonije od 1991. do 2011. godine smanjilo za 74.745 stanovnika ili za 20,48%. U istom tom periodu hrvatsko stanovništvo povećalo se za 34.283 stanovnika (2001. godine), odnosno za 11.521 stanovnika (2011. godine), dok je smanjivanje srpskog stanovništva kulminiralo 1995. godine egzodusom s ovog područja i kasnije sve do današnjih dana
Nestajanje Srba u Gorskom kotaru
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je ravnomjeran depopulacijski trend razvoja stanovništva u regiji Gorskog kotara, s tim da je on znatno izraženiji kod srpskog stanovništva u određenim kriznim razdobljima: u vrijeme Drugog svjetskog rata, 1971. godine, odnosno u vrijeme Hrvatskog proljeća, te nakon 1991. godine kada je srpski demografski korpus izgubio više od polovine svojeg stanovništva.
Nestajanje Srba u Dalmatinskom zaleđu
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da su sve do 1991. godine dvije najbrojnije etničke skupine – Hrvati i Srbi – na prostoru Dalmatinskog zaleđa živjele u zadovoljavajućem suživotu. Prema popisu iz 2011. godine, ukupno stanovništvo smanjilo se za 78.401 stanovnika, od čega je srpskog stanovništva 60.218 ili 82,10% manje u odnosu na 1991.
Nestajanje Srba na Baniji
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je sve do 1991. godine udio hrvatskog i srpskog stanovništva u ukupnom stanovništvu Banije bio relativno uravnotežen. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma
Nestajanje Srba na Kordunu
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je prema prva četiri popisa stanovništva (od 1880. do 1910), srpsko stanovništvo bilo većinsko na području Korduna. Značajna zastupljenost ostala je i u kasnijem periodu sve do početka Drugog svjetskog rata. Ratna stradanja i gubici do kojih je došlo unutar srpskog demografskog korpusa, bili su takvih razmjera da se on poslije toga nikada nije mogao oporaviti
Nestajanje Srba u Lici
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da se ukupno stanovništvo Like kontinuirano smanjivalo i gotovo se prepolovilo u tom razdoblju. Prema popisu iz 2011, broj srpskog stanovništva u odnosu na stanje iz 1991. godine smanjio se za 32.558 stanovnika (78,33%)
Nestajanje Srba u Hrvatskoj
U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga …
